{"id":338,"date":"2023-06-04T19:35:12","date_gmt":"2023-06-04T17:35:12","guid":{"rendered":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=338"},"modified":"2026-02-20T11:23:55","modified_gmt":"2026-02-20T10:23:55","slug":"blog","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=338","title":{"rendered":"Blog"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">velja\u010da 2026.<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Prikaz predavanja <em>Putovi svile: drevna afroeuroazijska komunikacija<\/em><\/strong><br>Etnografski muzej, Zagreb, 19. velja\u010de<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\">Na dan kad se obilje\u017eava Svjetski dan antropologije u zagreba\u010dkom je Etnografskom muzeju odr\u017eao predavanje dr. sc. Goran \u0110ur\u0111evi\u0107, arheolog, antropolog i povjesni\u010dar obrazovan u Hrvatskoj, Kini, SAD-u i Indiji. Doktorirao je komparativnu arheologiju u Pekingu, a njegovi istra\u017eiva\u010dki interesi usmjereni su na podru\u010dja globalne antike, Putove svile i komparativnu arheologiju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-1024x576.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1581\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-1024x576.jpeg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-300x169.jpeg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-768x432.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-1536x864.jpeg 1536w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-1200x675.jpeg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3-1980x1114.jpeg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-3.jpeg 2040w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Tema predavanja bile su drevne komunikacije izme\u0111u Europe, Azije, ali i Afrike, na koju se \u010desto zaboravlja. Naziv je zapravo novijeg datuma &#8211; popularizirao ga je u 19. stolje\u0107u njema\u010dki geograf Ferdinand von Richthofen &#8211; ali razmjena traje od davnina. Koliko je ova razmjena bila dugotrajna i plodna, pokazuju brojni pisani tragovi, kao i dokazi putovanja \u017eivotinja i biljaka (za\u010dina), materijala (poput bronce, stakla, porculana, svile), bolesti, ideja, religijskih misli, umjetni\u010dkih predmeta&#8230; i naravno, arheolo\u0161ki ostaci, me\u0111u kojima su posebno zanimljivi <em>Terakota ratnici<\/em> cara Qin Shi Huanga, za koje postoje dokazi gr\u010dkog utjecaja. \u0160tovi\u0161e, analiza mitohondrijske DNA radnika na ovom grobnom kompleksu ukazuju na to da su europske populacije bile prisutne u sjeverozapadnoj Kini u vrijeme Qin Shi Huanga, \u0161to sugerira potencijalni izravan kontakt i premje\u0161ta naglasak s utjecaja na suradnju. <\/p>\n\n\n\n<p>Dr. sc. Goran \u0110ur\u0111evi\u0107 pokazao nam je i dva predmeta koja su bila u fokusu nedavne izlo\u017ebe <em>Silk Roads<\/em> u The British Museum, a koji pokazuju obim putovanja, kao i zapanjuju\u0107i doseg tih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery alignwide has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"796\" height=\"770\" data-id=\"1578\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1578\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-2.png 796w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-2-300x290.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-2-768x743.png 768w\" sizes=\"auto, (max-width: 796px) 100vw, 796px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"765\" height=\"766\" data-id=\"1579\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1579\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-1.png 765w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/British-Museum-1-150x150.png 150w\" sizes=\"auto, (max-width: 765px) 100vw, 765px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<p>U povijesnoj \u0161etnji va\u017eno je ne zaboraviti da su ovi krajolici proizvod stvarnih okolnosti i trgovanja, koliko i imaginarne geografije europskih osvaja\u010da i lovaca na egzoti\u010dno. Mre\u017ea karavanskih i morskih putova pokazuje nam da su ljudske razmjene i migracije oduvijek dio na\u0161e povijesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Predavanje je odr\u017eano uz izlo\u017ebu <em>Putnici<\/em> (koja se mo\u017ee pogledati do 28. 11. 2027.) pa ovim putem svim \u010ditateljima \u010destitamo Svjetski dan antropologije i pozivamo ih da posje\u0107uju muzeje, istra\u017euju, \u010ditaju i \u017eive antropologiju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery aligncenter has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-2 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\"><div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" data-id=\"1584\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-1024x576.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1584\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-1024x576.jpeg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-300x169.jpeg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-768x432.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-1536x864.jpeg 1536w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-1200x675.jpeg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2-1980x1114.jpeg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-2.jpeg 2040w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" data-id=\"1582\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1024x576.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1582\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1024x576.jpeg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-300x169.jpeg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-768x432.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1536x864.jpeg 1536w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1200x675.jpeg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1980x1114.jpeg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40.jpeg 2040w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"576\" data-id=\"1583\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-1024x576.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1583\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-1024x576.jpeg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-300x169.jpeg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-768x432.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-1536x864.jpeg 1536w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-1200x675.jpeg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1-1980x1114.jpeg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-1.jpeg 2040w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"576\" height=\"1024\" data-id=\"1598\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4-576x1024.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1598\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4-576x1024.jpeg 576w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4-169x300.jpeg 169w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4-768x1365.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4-864x1536.jpeg 864w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.40-1-4.jpeg 1148w\" sizes=\"auto, (max-width: 576px) 100vw, 576px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"576\" height=\"1024\" data-id=\"1599\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5-576x1024.jpeg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1599\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5-576x1024.jpeg 576w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5-169x300.jpeg 169w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5-768x1365.jpeg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5-864x1536.jpeg 864w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/WhatsApp-Image-2026-02-20-at-10.29.41-5.jpeg 1148w\" sizes=\"auto, (max-width: 576px) 100vw, 576px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<p>Dora Budimir<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">studeni 2025.<\/h2>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\">Profesor Darko Pol\u0161ek u petak 14. studenog odr\u017eao je predavanje &#8220;Prednost nerazvijenosti? Nepo\u010de\u0161ljana razmi\u0161ljanja&#8221; povodom stjecanja po\u010dasnoga zvanja professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. <\/p>\n\n\n\n<p>Legendarnom profesoru u \u010dast pripremljena je i izlo\u017eba u auli Knji\u017enice &#8220;Ljudi i krajolici: Izlo\u017eba posve\u0107ena profesoru dr. sc. Darku Pol\u0161eku povodom stjecanja po\u010dasnoga zvanja professor emeritus Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu&#8221;, u kojoj smo imali prilike vidjeti \u0161irinu profesorova opusa, kao i uspomene s brojnih putovanja.<\/p>\n\n\n\n<p>I mi smo odr\u017eali jedan poseban razgovor s profesorom, koji \u0107ete imati priliku \u010ditati u novom broju \u010dasopisa &#8211; a do tada pogledajte djeli\u0107 atmosfere u <a href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" data-type=\"page\" data-id=\"353\">galeriji<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">svibanj 2025.<\/h2>\n\n\n\n<p>Dragi svi,<\/p>\n\n\n\n<p>pozivamo vas da se u \u0161to ve\u0107em broju odazovete prosvjedu radnika u znanosti i obrazovanju, s po\u010detkom<strong>&nbsp;u petak (9.5.) u 14:00h na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a!&nbsp;<\/strong>Za sve koji imaju vremena i budu se htjeli pridru\u017eiti, neformalno okupljanje ispred fakulteta po\u010dinje u 12:30h odakle kre\u0107emo u pretprosvjednu \u0161etnju<strong>&nbsp;prema HNK-u&nbsp;<\/strong>gdje \u0107emo<strong>&nbsp;se susreti s ostalim prosvjednicima<\/strong>&nbsp;na formalnom okupljanju&nbsp;<strong>izme\u0111u 13:00h i 13:30h<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161i profesori, asistenti, lektori i njihovi kolege diljem Hrvatske zahtijevaju po\u0161teno pla\u0107anje svog rada, smisleniju reformu strukovnog obrazovanja, ukidanje sustava ocjenjivanja kojim bi u\u010ditelji i nastavnici u \u0161kolama postali konkurencija jedni drugima te, ono najva\u017enije, vra\u0107anje dostojanstva obrazovanju i radnicima!<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017eno je da se okupimo u \u0161to ve\u0107em broju i podr\u017eimo radnike! To nije bitka samo za prava trenutno zaposlenih u sektoru znanosti i obrazovanja. Ovo je borba koja je od velike va\u017enosti i za nas studente, iz vi\u0161e razloga:<\/p>\n\n\n\n<ol start=\"1\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Dio nas jednog dana radit \u0107e u \u0161koli ili u znanosti i visokom obrazovanju<\/strong>&nbsp;s obzirom na to da skoro svaki studij na na\u0161em fakultetu ima nastavni\u010dki smjer, a dio studenata ima aspiracije baviti se znano\u0161\u0107u nakon zavr\u0161etka diplomskog studija. Stoga je ovaj prosvjed prilika da se izborimo za vi\u0161e pla\u0107e i bolje uvjete na\u0161eg rada u budu\u0107nosti!<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<ol start=\"2\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>O uspje\u0161nosti trenutne borbe radnika u obrazovanju ovise i budu\u0107i uspjesi daljnjih radni\u010dkih borbi u svim sektorima<\/strong>. Ministarstvo rada jednostranim tuma\u010denjem kolektivnog ugovora ocjenjuje da prosvjed nije sindikalna aktivnost i da radnik ne bi trebao dobiti pla\u0107eni dopust za sudjelovanje u njemu. Na taj na\u010din, radni\u010dka borba \u017eeli se ograni\u010diti na neradne dane i slobodno vrijeme radnika, a sindikatima onemogu\u0107iti i znatno ote\u017eati organizaciju legitimnih prosvjeda&nbsp;oduzimaju\u0107i&nbsp;im priliku da ostvare svoje zahtjeve.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<ol start=\"3\" class=\"wp-block-list\">\n<li><strong>Trenutni zahtjevi radnika u znanosti i obrazovanju dio su \u0161ireg otpora komercijalizaciji obrazovanja koja poga\u0111a sve nas<\/strong>. Dok s jedne strane Ministarstvo znanosti i visokog obrazovanja aktivno provodi politiku \u0161tednje u svom resoru, na lokalnoj razini pove\u0107avaju se tro\u0161kovi studija, izme\u0111u ostalog i poku\u0161ajem uvo\u0111enja napla\u0107ivanja izvannominalnih godina, mjere protiv koje se studenti na FFZG-u ve\u0107 par mjeseci aktivno bore. Najavljeni prosvjed ujedno je i prilika da zajedno sa sindikatima, odnosno na\u0161im profesorima, asistentima i svim ostalim radnicima, pru\u017eimo otpor takvim i sli\u010dnim politikama \u0161tetnima po cjelokupnu akademsku zajednicu.&nbsp;&nbsp;<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n<p>Svjesni smo kako danas zbog dru\u0161tva koje nas odgaja da kao individue radimo i \u0161utimo te nam ne ostavlja slobodnog vremena za odmor, a kamoli upu\u0107enost na drugog, dio studenata i radnika zaziru od plenuma, sindikata i sli\u010dnih oblika studentskih i radni\u010dkih udru\u017eivanja i djelovanja. Ne smijemo dopustiti da prevlada ozra\u010dje u kojem se stvara animozitet prema onima koji \u201cstalno ne\u0161to zahtijevaju, umjesto da trpe kao ostali\u201d ve\u0107 trebamo osvijestiti potrebu za zajedni\u010dkim djelovanjem prije nego na njega budemo primorani.<\/p>\n\n\n\n<p>Zvali mi to Plenum ili nekim drugim imenom, trenutno je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu aktivna skupina studenata i radnika koji \u017eele, djeluju i zahtijevaju te se, izme\u0111u ostalog, protive komercijalizaciji obrazovanja, odlukama koje nisu donesene i provedene u suradnji s onima na koje se odnose, kvantitativnim parametrima pri ocjenjivanju djelatnika u obrazovanju pa i samih studenata po kriteriju uspje\u0161nosti. Isto tako, \u010dinjenica je da se ljudi i strukture na pozicijama mo\u0107i, bila to uprava fakulteta, ministarstvo i tako dalje, odnose na sli\u010dan na\u010din i istim mehanizmima prema onima ispod sebe &#8211; minoriziraju na\u0161e napore, govore da nas je malo i da na\u0161a potra\u017eivanja nisu opravdana. Zato vas pozivamo da im doka\u017eemo suprotno, pridru\u017eite nam se na prosvjedu u&nbsp;<strong>petak u 14h na Trgu bana Josipa Jela\u010di\u0107a<\/strong>&nbsp;jer vrijeme je da zajedno napravimo iskorak u borbi za slobodno obrazovanje i vratimo obrazovne ustanove radnicima, studentima i u\u010denicima.<\/p>\n\n\n\n<p>Vidimo se u petak u \u0161to ve\u0107em broju!<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ne damo se gaziti!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Jedan svijet &#8211; jedna borba!<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu<br>Studentski zbor Filozofskog fakulteta u Zagrebu<br>Savez studentskih udruga Filozofskog fakulteta u Zagrebu<br>Klub studenata Filozofskog fakulteta<br>Klub studenata sociologije \u201cDiskrepancija\u201d<br>Klub studenata pedagogije FFZG<br>Klub studenata germanistike \u201cGrimm\u201d<br>Kvir inicijativa AUT<br>Zeleni Filozofski<br>Udru\u017eenje studenata filozofije<br>Klub studenata komparativne knji\u017eevnosti \u201cK.\u201d<br>Klub studenata anglistike X.a.<br>Klub studenata klasi\u010dne filologije \u201cInitium\u201d<br>Klub studenata povijesti ISHA Zagreb<br>Klub studenata antropologije \u201cPrometheus\u201d<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">prosinac 2024.<\/h2>\n\n\n\n<p>Po\u0161tovane kolegice i kolege, profesorice i profesori,<\/p>\n\n\n\n<p>Klub studenata antropologije Prometheus ovim putem iskazuje <strong>solidarnost s okupiranim palestinskim narodom<\/strong>. Pridru\u017eujemo se nizu podr\u0161ke iskazane od nekolicine odsjeka i ostalih studentskih udruga Filozofskog fakulteta te podr\u017eavamo <strong><a href=\"https:\/\/szbor.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Sluzbena-izjava-SZFF.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">zahtjeve Studentskog zbora<\/a> i KSFF-a prema cjelokupnoj akademskoj zajednici da prekine vlastitu \u0161utnju o genocidu nad palestinskim narodom te da se uklju\u010di u bojkot svih izraelskih institucija koje na bilo koji na\u010din sudjeluju u cionisti\u010dkoj okupaciji, aparthejdu i agresiji nad palestinskim narodom<\/strong>. Pozivamo sve javne, institucionalne, politi\u010dke i medijske aktere da osude <strong>genocid nad palestinskim narodom i zatra\u017ee trenuta\u010dni i trajni prekid vatre<\/strong>.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Nadalje, kao studentice i studenti antropologije te etnologije i kulturne antropologije, <strong>tra\u017eimo na\u0161 Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju da priop\u0107i vlastitu izjavu<\/strong>, a u tu svrhu ukazujemo na <strong><a href=\"https:\/\/mes.americananthro.org\/2024\/06\/14\/aaa-sections-statement-on-gaza-palestine-june-2024\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Izjavu o Gazi<\/a> Ameri\u010dkog antropolo\u0161kog dru\u0161tva<\/strong> (AAA), koje je ve\u0107 u lipnju ove godine pozvalo na<strong> bojkot izraelskih akademskih institucija<\/strong> te <strong>osudilo financiranje genocida<\/strong> nad palestinskim narodom od strane Vlade Sjedinjenih ameri\u010dkih dr\u017eava. Tako\u0111er <strong>zahtijevamo da se predstavnici Odsjeka obve\u017eu podr\u017eati uvr\u0161tavanje to\u010dke o podr\u0161ci Palestini na dnevni red sjednice Fakultetskog vije\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kao antropolozi, humanisti, ali i kao ljudi, moramo preuzeti odgovornost za svoju zagovara\u010dku ulogu, koja proizlazi iz privilegirane pozicije akademske zajednice, a koja je uskra\u0107ena akademskoj zajednici u Gazi. Opasnost od cenzure, uhi\u0107enja, protjerivanja i smrti prijeti palestinskim sveu\u010dili\u0161nim profesorima i studentima, koji pro\u017eivljavaju potpuni skolasticid &#8211; jer u Palestini vi\u0161e ne stoji ni jedno sveu\u010dili\u0161te &#8211; ali i onima u Izraelu koji se usude o tome progovoriti.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Stoga, iska\u017eimo solidarnost s okupiranim narodom Palestine, progovorimo <strong>protiv genocida<\/strong> za one studente i sveu\u010dili\u0161ne profesore \u010diji je \u017eivot ugro\u017een i oduzet, te podr\u017eimo<strong> institucionalni bojkot svih izraelskih institucija koje na bilo koji na\u010din sudjeluju u cionisti\u010dkoj okupaciji, aparthejdu i agresiji nad palestinskim narodom<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Klub studenata antropologije Prometheus<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">listopad 2024.<\/h2>\n\n\n\n<p>Povodom 1<strong>50. obljetnice Filozofskog fakulteta, <\/strong>najstarije je i najve\u0107e hrvatske znanstvene i visoko\u0161kolske ustanove u humanisti\u010dkim i dru\u0161tvenim znanostima, prisje\u0107amo se povijesti na\u0161eg studija i na\u0161eg Kluba.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<div class=\"wp-block-group is-vertical is-layout-flex wp-container-core-group-is-layout-8cf370e7 wp-block-group-is-layout-flex\">\n<p>Studij Antropologije dvopredmetni je studij, \u0161to zna\u010di da se studira s jo\u0161 jednom predmetnom grupom (npr. anglistika, arheologija, povijest umjetnosti\u2026). Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu svjetlo dana ugledao je po\u010detkom tisu\u0107lje\u0107a, pa tako u akademskoj godini 2000.\/2001. prva generacija studenata prijediplomskog studija zapo\u010dinje svoj akademski put. Tada\u0161nju samostalnu Katedru za antropologiju vodili su prof. dr. sc. Vjekoslav Afri\u0107, akademik Pavao Rudan i prof. dr. sc. Vitomir Belaj, a nastava se izvodila u suradnji s Institutom za antropologiju. Od 2005. godine studij se uskla\u0111uje s Bolonjskim sustavom, a nakon 2015. godine provodi se cjelovita revizija studija u skladu s va\u017ee\u0107im Zakonima i Pravilnicima. Od teku\u0107e akademske godine (2024.\/2025.) studij Antropologije izvodi se u najnovijem reformiranom obliku, i dalje djeluju\u0107i pod okriljem Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju kao prijediplomski (6 semestara) i diplomski studij (4 semestra). Svakoj generaciji studenata antropologija je otvorila put u interpretaciji kulture i \u010dovjeka u njegovoj cjelovitosti, omogu\u0107ila daljnji akademski rad u istra\u017eiva\u010dkim projektima u sklopu znanstvenih instituta ili zapo\u0161ljavanje u dr\u017eavnom ili javnom sektoru na podru\u010djima koji se ti\u010du dru\u0161tvenih i kulturnih problema.<\/p>\n\n\n\n<p>Od samih po\u010detaka studenti antropologije se okupljaju i aktivno promi\u0161ljaju o pobolj\u0161anju kvalitete studija te stoga ve\u0107 2002. godine nastaje prvi Klub studenata antropologije <em>Anthropos <\/em>upravo s tim ciljem. Taj se klub raspada do 2017. godine i naslje\u0111uje ga novoosnovani Klub studenata antropologije <em>Prometheus<\/em>. Povijest voditelja i \u010dlanova kluba saznaj <a href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=340\">ovdje<\/a>.<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\">Na\u0161em Fakultetu \u017eelimo sretnu 150. obljetnicu djelovanja, a na\u0161im studentima i kolegama da i dalje njeguju \u017ear antropologa, promatraju\u0107i i propituju\u0107i svijet&nbsp;oko&nbsp;sebe.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">o\u017eujak 2024.<\/h2>\n\n\n\n<p>Sretan Me\u0111unarodni dan \u017eena! \ud83d\udc90<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1090\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0025.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1091\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0026.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1092\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0024.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1093\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0033.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1094\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0032.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1095\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240307-WA0027.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1096\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488-768x768.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/WhatsApp-Slika-2024-03-07-u-23.21.18_f0a9e488.jpg 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Lorena Rajkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Predavanja o \u017eivotu stanovnika Siska i \u0161ireg podru\u010dja u Gradskom muzeju Sisak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Malo zanimljivih podataka sa drugog u nizu predavanja o \u017eivotu stanovnika Siska i \u0161ireg podru\u010dja u pro\u0161losti koja se odr\u017eavaju u Gradskom muzeju Sisak. Predavanje pod nazivom \u201cPaleogenetika\u2013populacijska struktura, migracije i zarazne bolesti u (pra)povijesnoj Europi\u201d odr\u017eao je dr. sc. Mario Novak iz Centra za primijenjenu bioantropologiju i Instituta za antropologiju. <\/p>\n\n\n\n<p>Idu\u0107e predavanje odr\u017eat \u0107e se idu\u0107eg \u010detvrtka, 14.3., u 19 sati na temu \u201c\u0160to su jeli na\u0161i stari\u2013primjeri rekonstrukcije prehrane u arheologiji putem analize stabilnih izotopa\u201d, a odr\u017eat \u0107e ga dr. sc. Mario Cari\u0107. Vidimo se!<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1019\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016-1024x1019.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1107\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016-1024x1019.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016-300x298.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016-768x764.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0016.jpg 1163w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1020\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021-1024x1020.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1108\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021-1024x1020.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021-768x765.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0021.jpg 1163w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1019\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011-1024x1019.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1109\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011-1024x1019.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011-300x298.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011-768x764.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0011.jpg 1163w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1018\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-1024x1018.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1110\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-1024x1018.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-300x298.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-768x764.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022-1200x1193.jpg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0022.jpg 1440w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1019\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013-1024x1019.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1111\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013-1024x1019.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013-300x298.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013-768x764.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/IMG-20240309-WA0013.jpg 1164w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1113\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Kristina Kraki\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Predavanja o \u017eivotu stanovnika Siska i \u0161ireg podru\u010dja u Gradskom muzeju Sisak<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prenosimo dojmove sa prvog od \u010detiri u nizu predavanja o \u017eivotu stanovnika Siska i \u0161ireg podru\u010dja u pro\u0161losti koja se odr\u017eavaju u Gradskom muzeju Sisak. Predavanje je odr\u017eala dr. sc. \u017deljka Bedi\u0107 sa Instituta za antropologiju, znanstveni suradnik s podru\u010djem istra\u017eivanja paleopatologije, analize trauma, dentalnog zdravlja i zaraznih bolesti.<\/p>\n\n\n\n<p>Idu\u0107e predavanje odr\u017eat \u0107e se 7.3. u 19 sati u Gradskom muzeju Sisak na temu \u201cPaleogenetika-populacijska struktura, migracije i zarazne bolesti u (pra)povijesnoj Europi\u201d, a izlagat \u0107e dr. sc. Mario Novak s Instituta za antropologiju. <\/p>\n\n\n\n<p>(izvor fotografija: Drni\u0107 et al 2012\/2017)<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1009\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431019604_811794604311289_7596010269766269891_n-1024x1009.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1101\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431019604_811794604311289_7596010269766269891_n-1024x1009.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431019604_811794604311289_7596010269766269891_n-300x296.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431019604_811794604311289_7596010269766269891_n-768x757.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431019604_811794604311289_7596010269766269891_n.jpg 1170w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1017\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n-1017x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1103\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n-1017x1024.jpg 1017w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n-298x300.jpg 298w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n-768x773.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431182958_811794740977942_7060913827755363448_n.jpg 1170w\" sizes=\"auto, (max-width: 1017px) 100vw, 1017px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n-1024x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1104\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n-1024x1024.jpg 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n-300x300.jpg 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n-150x150.jpg 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n-768x767.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/431013691_811794710977945_9047821470140994392_n.jpg 1170w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1106\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/03\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Kristina Kraki\u0107<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">velja\u010da 2024.<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>Rock fossils<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/1-410x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1029\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/1-410x1024.png 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/1-120x300.png 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/1-768x1920.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/1.png 800w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/2-410x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1031\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/2-410x1024.png 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/2-120x300.png 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/2-768x1920.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/2.png 800w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1-410x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1032\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1-410x1024.png 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1-120x300.png 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1-768x1920.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1.png 800w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p>Lorena Rajkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Evolucija \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group is-vertical is-layout-flex wp-container-core-group-is-layout-8cf370e7 wp-block-group-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-9d6595d7 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:100%\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-410x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1326\" style=\"width:413px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-410x1024.jpg 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-120x300.jpg 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-768x1920.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-819x2048.jpg 819w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-1200x3000.jpg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-1980x4950.jpg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0001-scaled.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group is-vertical is-layout-flex wp-container-core-group-is-layout-8cf370e7 wp-block-group-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-9d6595d7 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:100%\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-410x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1327\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-410x1024.jpg 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-120x300.jpg 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-768x1920.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-819x2048.jpg 819w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-1200x3000.jpg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-1980x4950.jpg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0002-scaled.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group is-vertical is-layout-flex wp-container-core-group-is-layout-8cf370e7 wp-block-group-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-9d6595d7 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\" style=\"flex-basis:100%\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"410\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-410x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1329\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-410x1024.jpg 410w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-120x300.jpg 120w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-768x1920.jpg 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-819x2048.jpg 819w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-1200x3000.jpg 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-1980x4950.jpg 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/01\/Evolucija-covjeka_page-0003-1-scaled.jpg 1024w\" sizes=\"auto, (max-width: 410px) 100vw, 410px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group alignwide\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<div class=\"wp-block-columns is-layout-flex wp-container-core-columns-is-layout-9d6595d7 wp-block-columns-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-column is-layout-flow wp-block-column-is-layout-flow\">\n<p>Dora Budimir<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Velikani kulturne antropologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1007\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-1536x1536.png 1536w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-1200x1200.png 1200w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1-1980x1980.png 1980w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Untitled_Artwork-1.png 2048w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1001\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1003\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/3.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1080\" height=\"1080\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1004\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/4.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1080px) 100vw, 1080px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1005\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-2.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1006\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Often-regarded-as-the-founder-of-cultural-anthropology-he-developed-the-concept-of-cultural-evolution.-3.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Lorena Rajkovi\u0107 &amp; Anelie \u0160trbenc<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Prezentacija: Evolucija \u010dovjeka &#8211; zubi kao va\u017ean dio pri\u010de<\/strong><\/p>\n\n\n\n<iframe loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/docs.google.com\/presentation\/d\/e\/2PACX-1vSYxeV2LW6Ww7sfGMj9aSBMnWaSqbAD9hhAQYn_3GGN-TzyOCj05AdMYH-HKNzzBvJuO06bUqKFV6Zk\/embed?start=true&#038;loop=false&#038;delayms=5000\" frameborder=\"0\" width=\"960\" height=\"569\" allowfullscreen=\"true\" mozallowfullscreen=\"true\" webkitallowfullscreen=\"true\"><\/iframe>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>Lorena Rajkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Prezentacija: Jesu li neandertalci mogli govoriti?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<iframe loading=\"lazy\" src=\"https:\/\/docs.google.com\/presentation\/d\/e\/2PACX-1vT_wXDLcxEgghUQGFUxc8xDa2Bk2fvO8P-fPE5CGu74Y9Oyn0JILWTV5d99z6fddZaxQEbOMYjqA0ZS\/embed?start=true&amp;loop=false&amp;delayms=5000\" frameborder=\"0\" width=\"640\" height=\"389\" allowfullscreen=\"true\" mozallowfullscreen=\"true\" webkitallowfullscreen=\"true\"><\/iframe>\n\n\n\n<p><strong>1. NA\u0160A PERCEPCIJA NEANDERTALACA &#8211; NEANDERTALCI U POPULARNOJ KULTURI<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na prikaze i na\u0161e shva\u0107anje neandertalaca utjecali su znanstveni dokazi dostupni u vrijeme stvaranja istih, kao i politi\u010dka i dru\u0161tvena klima. Prikazi su varirali od divlja\u010dkih \u010dovjekolikih majmuna do jedinki poput nas. Neandertalci su prvi put opisani tijekom kasnih 1800-ih i ranih 1900-ih kada su kolonijalizam, znanstveni rasizam i eugenika bili u punom zamahu. Na popularno gledi\u0161te o neandertalcima kao majmunolikim, i nekako vi\u0161e \u017eivotinjskim i divlja\u010dkim nego ljudskim, uvelike je utjecala rekonstrukcija kostura sa lokaliteta<em> La Chapelle-aux-Saints,<\/em> koji se popularno naziva the Old Man from La Chappelle, od strane francuskog paleontologa Pierra-Marcellina Boulea objavljena u njegovoj monografiji 1913. godine. &nbsp;Boule je napravio prvu detaljnu analizu cijelog kostura neandertalca, uklju\u010duju\u0107i postkraniju. Osim toga, tako\u0111er je ukazao i na posebne karakteristike lubanje &#8211; on je tvrdio kako neandertalci nisu uspjeli ste\u0107i &#8220;glavne karakteristike pravog <em>Homo sapiensa<\/em>, \u0161to zna\u010di potpuno razvijena \u010deona kost [i] veliki mozak&#8221;. No, Boule se nije zadr\u017eao samo na lubanji ve\u0107 je koncept divljeg neandertalca primijenio i na postkraniju (kosti osim lubanje). Neinteligencija neandertalaca nije bila o\u010dita samo u obliku njihove lubanje, tvrdio je, ve\u0107 i u njihovom dr\u017eanju: <strong>&#8216;bili su toliko glupi da nisu mogli stajati uspravno&#8217;. <\/strong>O\u010dit rasizam mo\u017ee se vidjeti i u usporedba s neandertalaca s australskim Aborid\u017einima: \u201c\u010dak su i primitivci na periferiji zemlje znatno napredniji od ove \u017eivotinje, koja je bli\u017ea majmunima od bilo koje ljudske rase \u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj je neandertalac zapravo bio artriti\u010dni starac. Boule je preuveli\u010dao i protuma\u010dio stariji, artriti\u010dni kostur kao idiotsku pogrbljenu \u017eivotinju &#8211; spajaju\u0107i patolo\u0161ki deformitet s idiotizmom \u010ditave vrste. Ova pogre\u0161ka, tvrde znanstvenici, rezultirala je &#8220;nemilosrdnom karakterizacijom&#8221; vrste koja je &#8220;gotovo sama&#8221; revolucionirala na\u010din na koji znanstvenici razmi\u0161ljaju o neandertalcima. Ovaj je zaklju\u010dak utjecao i na op\u0107u ideju koju i dan danas popularna kultura ima o neandertalskoj vrsti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fotografije: <\/strong>1. prikazuje rekonstrukciju kostura neandertalca poput divlje zvijeri, a 2. usporedbu kostura neandertalca sa lokaliteta La Chapelle aux Saints (lijevo) i australskog Aborid\u017eina (desno).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Primjeri op\u0107e ideje koju popularna kultura ima o neandertalskoj vrsti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>1. 1953 &#8211; The Neanderthal Man &#8211; film o znanstveniku koji se pretvara u \u010dovjeka-majmuna koji ubija mu\u0161karce i odvodi \u017eene. &#8211; <em>\u201eHe held them all in the grip of deadly terror\u2026nothing could keep him from this woman he claimed his own!\u201c<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>2. The Grisly Folk H.G. Wellsa (1921.) &#8211; knjiga gdje neandertalci kradu djecu ljudima kada se odva\u017ee predaleko od ku\u0107e. Neandertalci su prikazani kao <em>speachless<\/em>, nespretni i nedovoljno brzi da love ljude<\/p>\n\n\n\n<p>3. No\u0107 u muzeju 3: Tajna grobnice (2014) &#8211; popularan film gdje su neandertalci ponovno prikazani kao nespretni i neinteligentni<\/p>\n\n\n\n<p><strong>2. JEZIK\/GOVOR KAO KLJU\u010cNO OBILJE\u017dJE MODERNOG \u010cOVJEKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Mnogi istra\u017eiva\u010di, od kojih se mo\u017eda najvi\u0161e isti\u010de <strong>Noam Chomsky<\/strong>, smatraju da se jezik pojavio tek s pojavom modernoga&nbsp;<em>Homo sapiensa&nbsp;<\/em>(prije pribli\u017eno 150&nbsp;000 godina) te da je on jedan od krucijalnih elemenata po kojima se <em>H. sapiens<\/em> radikalno razlikuje od ostalih vrsta unutar roda <em>Homo<\/em>. &nbsp;Danas znamo da pojava <em>H. sapiensa <\/em>nije automatski izbrisala ostale vrste unutar roda <em>Homo <\/em>ve\u0107 da je postojalo razdoblje, izme\u0111u 70.000 i 30.000 godina, kada je koegzistirao najve\u0107i broj vrsta u na\u0161em rodu, a to su: posljednji <em>Homo erectus<\/em>, Denisovci, <em>Homo neanderthalensis<\/em> i <em>Homo floresiensis <\/em>(koji su boravili isklju\u010divo na otoku Flores u Indoneziji).<\/p>\n\n\n\n<p>&nbsp;<strong>Neandertalci su<\/strong> <strong>na\u0161i najbli\u017ei ro\u0111aci<\/strong>, udaljeni s 500.000-700.000 godina odvojene evolucije (s nekim kri\u017eanjima, posebno pred kraj neandertalaca prije oko 50.000 godina).<\/p>\n\n\n\n<p>Vezano uz temu pojave govornog jezika postavljaju se brojna pitanja:<\/p>\n\n\n\n<p>Postavlja se pitanje jesu li oni&nbsp;tako\u0111er mogli imati slo\u017een sustav komunikacije poput ljudskoga jezika? Ono za \u0161to jo\u0161 nemamo nikakvih saznanja jest, je li jezik stvoren jednom (monogeneza) \u0161to je ujedno i mi\u0161ljenje ve\u0107ine &#8211; ili su razli\u010dite skupine ranih ljudi samostalno stvarale jezik (poligeneza)? Tako\u0111er jo\u0161 nije utvr\u0111eno ni je li se jezik kao kognitivna sposobnost razvio samostalno kao posljedica jedne jedine mutacije ili je pak rezultat dugotrajne evolucije i interakcije svih ostalih ljudskih kognitivnih sposobnosti (apstraktnog i rekurzivnog mi\u0161ljenja<em>,<\/em> inteligencije, memorije, percepcije, itd.)? &nbsp;Je li se jezi\u010dna sposobnost pojavila iznenada gotovo potpuno razvijena ili se jezik prvi put pojavio u vrlo rudimentarnom obliku (<em>protolanguage<\/em>) gdje je trebao svoju sada\u0161nju razra\u0111enu gramatiku dosti\u0107i kroz dugi evolucijski proces koji uklju\u010duje adaptivni izbor?<\/p>\n\n\n\n<p>Premda u istra\u017eivanju o evoluciji jezika nisu postignuti kona\u010dni rezultati, neke su spoznaje ipak neprijeporne\/sigurne. <strong>Podlogu za nastanak jezika<\/strong> (te kompleksnog sustava gramatike, sematnike i sintakse) <strong>i na\u0161u mogu\u0107nost govora morao je stvoriti niz genetskih, anatomskih i neurolo\u0161kih promjena, popra\u0107enih razvojem simbolizma te \u017eivotom u slo\u017eenoj dru\u0161tvenoj zajednici.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Misao vodilja ove prezentacije je: Je li jezik doista nastao tek s pojavom anatomski modernog <em>Homo sapiensa<\/em> prije 150 &#8211; 200 000 godina ili prisutnost jezika mo\u017eemo vidjeti i kod <em>Homo neanderthalensisa<\/em> ?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>3. NEUROFIZIOLO\u0160KE PROMJENE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Primjerice, nedvojben su preduvjet razvoju jezika bile neurofiziolo\u0161ke promjene koje su omogu\u0107ile precizno upravljanje govornim organima, svjesnu kontrolu disanja prilikom govora, proizvodnju zvuka prikladnoga za iskori\u0161tavanje u jeziku, te percepciju karakteristi\u010dnih zvukova od kojih se sastoji ljudski govor.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>Mo\u017eemo ih podijeliti na anatomske, genetske i neurolo\u0161ke promjene<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<p>ANATOMSKE PROMJENE:<\/p>\n\n\n\n<p>Da bismo mogli govoriti morale su se dogoditi promjene u vokalnom traktu. Najve\u0107i problem u rekonstrukciji govora je \u010dinjenica da jezik kao organ, odnosno meko tkivo, nikad ne\u0107e biti fosiliziran. Smatra se da je postizanje uspravnog hoda zahtijevalo pomicanje ki\u010dmenog stupa prema naprijed ispod lubanje, a u kombinaciji s uvla\u010denjem lica do\u0161lo je do reduciranja prostora za grkljan i korijen jezika. Mnoge zvukove koje mi proizvodimo, osobito samoglasnike, \u010dovjekoliki majmuni ne mogu proizvesti. Grla su im preplitka, a glasovne kutije previsoke. Grkljan i korijen jezika \u010dovjeka spu\u0161teni su u \u017edrijelu formiraju\u0107i sveukupni, kona\u010dni oblik i veli\u010dinu jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>Hioidna je kost, kao jedini oko\u0161tali element vokalnog trakta, jedini dio koji je vjerojatno sa\u010duvan u fosilnom zapisu. Va\u017ena je za ostvarenje funkcija govora, gutanja i ka\u0161ljanja jer podr\u017eava bazu jezika i osigurava ko\u0161tanu povezanost mi\u0161i\u0107a vokalnoga trakta. Takva kost prona\u0111ena je u neandertalskom ukopu na lokalitetu <em>Kebara<\/em> u Izraelu iako ona nije jedina. Primjerice parcijalna podjezi\u010dna kost na\u0111ena je na lokalitet <em>El Sidr\u00f2n<\/em> u \u0160panjolskoj, kao i rekonstrukcija na lokalitetu <em>La Ferrassie<\/em> u Francuskoj gdje je prona\u0111ena najcjelovitija lubanja neandertalca op\u0107enito). Znanstvenici sa Sveu\u010dili\u0161ta New England nedavno su spomenute hioidne kosti analizirali pomo\u0107u X-zraka visoke rezolucije i trodimenzionalnog ra\u010dunalnog modeliranja.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz toga istra\u017eivanja znanstvenici su mogli zaklju\u010diti da je hioidna kost bila jednako nisko u grlu neandertalaca kao i modernih ljudi. Prema vanjskom pregledu kosti, ona je gotovo identi\u010dna onoj modernog \u010dovjeka, a histomorfolo\u0161ka analiza je pokazala da su svi elementi usporedivi s onim modernih ljudi. Odnosno analiza pokazuje da se sli\u010dnost u gruboj morfologiji povr\u0161ine izme\u0111u podjezi\u010dne kosti <em>Kebara<\/em> 2 i onih modernih ljudi tako\u0111er prote\u017ee iznutra u mikroskopskoj arhitekturi i orijentaciji ko\u0161tanih trabekula koje \u010dine spu\u017evasti dio tijela podjezi\u010dne kosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaklju\u010dak ovog istra\u017eivanja bio je kako prisutnost histolo\u0161kih zna\u010dajki sli\u010dnih suvremenom \u010dovjeku i mikrobiomehani\u010dkog pona\u0161anja u hioidnoj kosti <em>Kebara<\/em> 2 ukazuje na \u010dinjenicu da je ova kost ne samo nalikovala onoj modernog \u010dovjeka, ve\u0107 i da je kori\u0161tena na vrlo sli\u010dne na\u010dine. To je zato \u0161to je unutarnja mikroarhitektura odgovor na vektore i ja\u010dine sila kojima je kost rutinski izlo\u017eena. Ovi su nalazi u skladu s pretpostavkom da je neandertalac <em>Kebara<\/em> 2 prakticirao govor <strong>iako ne dokazuju da je to bilo tako<\/strong>. Tako\u0111er znanstvenici su istaknuli svijest o \u010dinjenici da je veli\u010dina uzorka ekstremno mala i da je potrebno prona\u0107i vi\u0161e materijala prije nego \u0161to se mogu izvu\u0107i \u010dvr\u0161\u0107i zaklju\u010dci.<\/p>\n\n\n\n<p>Dakle, pronalazak hioidne kosti nije nu\u017eno dovoljan kako bismo zaklju\u010dili da su neandertalci mogli govoriti poput nas. Govoriti, to\u010dnije proizvoditi zvukove, mo\u017eda, ali ne mo\u017eemo zaklju\u010diti kako su koristili kompleksan jezik. Dokaz da su imali vrlo sli\u010dan govorni aparat ne dokazuje nam nu\u017eno da su ga isto i koristili. Na\u0161 jezik u prvom redu predstavlja ogroman kognitivan proces koji nas razlikuje od primjerice tuljana, jo\u0161 jedne grupe \u017eivotinja koja koristi grkljan kako bi imitirala kompleksne zvukove poput govora (premda oni nemaju identi\u010dnu podjezi\u010dnu kost kao ljudi). Primjer je tuljan Hoover koji je nau\u010dio opona\u0161ati ljudski govor s prepoznatljivim britanskim naglaskom govore\u0107i re\u010denice poput \u201e<em>Get over here<\/em>\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>GENETSKE PROMJENE:<\/p>\n\n\n\n<p>Bolji dokaz o mogu\u0107nosti razvoja jezika u neandertalaca pru\u017ea nam genetika.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Gen FOXP2 je izvorno otkriven intenzivnim prou\u010davanjem velike britanske obitelji (<strong>the KE family<\/strong>) u kojoj je petnaest ro\u0111aka, kroz tri generacije, imalo problema s produkcijom brzih koordiniranih pokreta koji omogu\u0107avaju te\u010dni govor, popra\u0107enim o\u0161te\u0107enom produkcijom i razumijevanjem jezika. Svi pogo\u0111eni \u010dlanovi nosili su odre\u0111enu mutaciju u FOXP2. Tako se do\u0161lo do saznanja da je ovaj gen klju\u010dan u omogu\u0107avanju normalnog govora i razumijevanja te produkcije jezika. Gen FOXP2 daje upute za stvaranje proteina koji se zove <em>forkhead box P2<\/em>. Ovaj protein je faktor transkripcije, \u0161to zna\u010di da kontrolira aktivnost drugih gena. Istra\u017eiva\u010di danas rade na identificiranju gena koje regulira <em>forkhead box P2<\/em> koji su klju\u010dni za u\u010denje vje\u0161tina govora i jezika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fotografija: <\/strong>dijagram tog gena<\/p>\n\n\n\n<p>Dobiti DNK materijal iz drevnih ostataka je iznimno te\u0161ko prije svega zato \u0161to ve\u0107ina ostataka sadr\u017ei iznimno niske koli\u010dine endogene DNK. Dodatni problem kada je rije\u010d o prou\u010davanju ostataka neandertalaca je taj \u0161to je moderna ljudska DNK \u010dest kontaminant drevnih ostataka i laboratorijskih reagensa i \u010dinjenica da se ve\u0107ina ljudskih DNK sekvenci ne mo\u017ee razlikovati od neandertalskih sekvenci.<\/p>\n\n\n\n<p>Bez obzira na to na lokalitetu <em>El Sidron<\/em> u \u0160panjolskoj prona\u0111ene su dvije neandertalske kosti s dovoljno sa\u010duvanog neandertalskog DNK. Nakon otkapanja u sterilnim uvjetima bile su odmah zale\u0111ene i transportirane u laboratorij. &nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Neandertalci, s modernim ljudima dijele dvije evolucijske promjene (do\u0161lo je do zamjene dvaju aminokiselina \u0161to se fiksiralo u ljudskoj lozi) u FOXP2, genu koji je uklju\u010den u razvoj govora i jezika. Odnosno, rezultati analiza pokazuju da su neandertalci nosili protein FOXP2 koji je bio identi\u010dan onom dana\u0161njih ljudi u jedina dva polo\u017eaja koji se razlikuju izme\u0111u \u010dovjeka i \u010dimpanze. Ovo potvr\u0111uje da su te promjene zapravo bile prisutne kod zajedni\u010dkog pretka modernih ljudi i neandertalaca stoga ova karakteristika nije specifi\u010dna za modernog \u010dovjeka, kao \u0161to se prethodno mislilo. Naravno, potrebne su daljnje analize, kao i vi\u0161e materijala, kako bi se doku\u010dila specifi\u010dna funkcija koju te dvije evolucijske promjene predstavljaju unutar ljudske jezi\u010dne sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>NEUROLO\u0160KE PROMJENE:<\/p>\n\n\n\n<p>Za razvoj jezika, kao iznimno kompleksnog kognitivnog procesa, \u010desto se pretpostavlja i postojanje razvijenog apstraktnog mi\u0161ljenja, simbolizma, umjetnosti kao i \u017eivota u slo\u017eenim i ure\u0111enim dru\u0161tvenim zajednicama \u0161to neki smatraju i uzrokom razvoja kompleksnosti jezi\u010dnog sustava. Neandertalci su vrlo vjerojatno bili sposobni za gotovo pa iste mentalne zadatke kao anatomski moderni ljudi, a ipak je standardno gledi\u0161te da su moderni ljudi pobijedili u evolucijskoj utrci.<\/p>\n\n\n\n<p>SIMBOLIZAM i UMJETNOST:&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, postoje dokazi o umjetnosti i \u0161piljskom slikarstvu neandertalaca. Na lokalitetu <em>Maltravieso<\/em> u \u0160panjolskoj prona\u0111eni su otisci ruku stari 66 000 godina za koje se smatra da su pripadali neandertalcima. \u0160piljska umjetnost smatra se sofisticiranijim primjerom simboli\u010dkog pona\u0161anja od ukra\u0161avanja tijela i tradicionalno se smatrala definiraju\u0107om karakteristikom <em>H. sapiensa<\/em>, no datacijom ovog i jo\u0161 2 lokaliteta u \u0160panjolskoj zaklju\u010deno je kako su isti nastali prije dolaska <em>H. sapiensa<\/em> na taj prostor, drugim rije\u010dima autori su im morali biti neandertalci.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fotografija: <\/strong>Lokalitet <em>La Pasiega<\/em> u \u0160panjolskoj starosti od 64 000 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Ne znamo to\u010dno zna\u010denje ovih slika, poput oblika ljestava, ali znamo da su morale biti va\u017ene neandertalcima. Neke od njih bile su naslikane u &#8216;pitch-black&#8217; podru\u010djima duboko u \u0161piljama &#8211; \u0161to je zahtijevalo pripremu izvora svjetlosti kao i pigmenta. Mjesta izgledaju namjerno odabrana, s niskim stropovima ili impresivnim formacijama stalagmita. To su gotovo sigurno bili smisleni simboli na smislenim mjestima.<\/p>\n\n\n\n<p>No, primjer za simbolizam i umjetnost nam mo\u017ee pokazati i hrvatsko nalazi\u0161te Krapina. Prona\u0111ene su orlove kand\u017ee sa tragovima ureza, poliranja i no\u0161enja \u0161to upu\u0107uje na to da se radi o primjeru ornamentalne dekoracije. Najvjerojatnije se radilo o privjescima na ogrlici starima 130 000 godina. Zanimljivo je da se radi o ostacima ne jedne, ve\u0107 tri ptice. Obzirom da se radi o vrlo velikim i mo\u0107nim pticama \u010dini se kako su neandertalci bili dovoljno vje\u0161ti kako bi ih bez straha mogli uloviti. Mogli bismo oti\u0107i i korak dalje te re\u0107i kako je za ovako kompleksan lov bila potrebna organizacija te zasigurno nekakav oblik komunikacije.<\/p>\n\n\n\n<p>SLO\u017dENO DRU\u0160TVO:<\/p>\n\n\n\n<p>Dokaza da su neandertalci zapravo \u017eivjeli u vrlo slo\u017eenim i ure\u0111enim dru\u0161tvima ima mnogo, a prote\u017eu se od Europe, preko Afrike, pa do Bliskog istoka. Ve\u0107ina se istra\u017eiva\u010da sla\u017ee da su neandertalci bili vje\u0161ti lovci koji su lovili organizirano te zanatlije koji su izra\u0111ivali alate, koristili vatru, pokapali svoje mrtve te brinuli za svoje bolesne i ozlije\u0111ene.<\/p>\n\n\n\n<p>Rad tima sa Sveu\u010dili\u0161ta Exeter, Southern Methodist University i Texas State University sugerira da su alati koje su neandertalci koristili bili jednako u\u010dinkoviti kao i oni je razvio <em>H. sapiens<\/em>. Istra\u017eiva\u010di su pokazali da su neandertalci vjerojatno tjerali stotine bizona u smrt usmjeravaju\u0107i ih u vrta\u010du u jugozapadnoj Francuskoj. Na Kanalskim otocima, mjestu za koje je tako\u0111er dokazano da su ga koristili neandertalci, otkriveni su fosilizirani ostaci 18 mamuta i 5 vunastih nosoroga u podno\u017eju duboke gudure. Ova otkri\u0107a upu\u0107uju na to da su neandertalci mogli planirati unaprijed, komunicirati kao grupa i u\u010dinkovito koristiti svoje okru\u017eenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Neandertalci su prvi praljudi koji su pokapali svoje mrtve. Na lokalitetu <em>Shanidar <\/em>u Iraku prona\u0111eno je 9 gotovo \u010ditavih neandertalskih kostura. Jedan pripadao \u010detrdesetogodi\u0161njem mu\u0161karcu sa nekoliko velikih prijeloma koji su svi zarasli &#8211; dokaz brige njegovih bli\u017enjih. Dokaz brige i povezanosti s bli\u017enjima je i \u010dinjenica kako su neandertalci prvi unutar roda <em>Homo<\/em> koji su pokapali pripadnike svoje socijalne grupe. Ponovno u <em>Shanidaru<\/em> prona\u0111eno je prakti\u010dki re\u010deno groblje od 35 ljudi, a mogu\u0107 je i cvjetni ukop kao dokaz rituala i simbolike, premda to nije sigurno utvr\u0111eno (fotografija cvjetnog ukopa).<\/p>\n\n\n\n<p>Jo\u0161 jedan neandertalski ukop, ujedno i mo\u017eda najstariji, prona\u0111en je na lokalitetu <em>Sima de las Palomas<\/em>&nbsp;u \u0160panjolskoj. Radi se o ukopu odraslog mu\u0161karaca, mlade \u017eene i teenager-a. Prona\u0111eni su pokopani pod zavjesom od brojnog kamenja koje je bacano na njih sa velike visine. Tako\u0111er su prona\u0111ene i 2 spaljene panterine \u0161ape \u0161to je protuma\u010deno kao zavjetni dar. &nbsp;Dakle, iz svega navedenoga o\u010dita je prisutnost odre\u0111enih zahtjevnih i kompleksnih kognitivnih sposobnosti u neandertalaca. \u010cini se da se oni zapravo u malo\u010demu razlikuju od modernih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>MOZAK:<\/p>\n\n\n\n<p>Zadnji poku\u0161aj pronalaska razlika izme\u0111u neandertalaca i modernih ljudi te razloga opstanka jednih, a nestanka drugih potra\u017eit \u0107emo u promjenama mozga.<\/p>\n\n\n\n<p>Sve u svemu, neandertalski endokasti, a time i njihovi mozgovi, ve\u0107i su i druga\u010dijeg su oblika od onih modernih ljudi. Okcipitalni (stra\u017enji) dio lubanje neandertalca je izdu\u017een, \u0161to rezultira zna\u010dajkom koja se naziva &#8220;<em>occipital bun<\/em>&#8220;. Istra\u017eiva\u010di su se pitali kako ta ve\u0107a veli\u010dina i neobi\u010dan oblik mogu utjecati na veli\u010dinu i oblik razli\u010ditih regija mozga, utje\u010du\u0107i tako na obrasce spoznaje.<\/p>\n\n\n\n<p>Komparativna analiza lubanja neandertalaca i modernih ljudi otkrila je kako je rani <em>H. sapiens<\/em> vjerojatno imao ve\u0107i mali mozak (lat. <em>cerebellum<\/em>) od neandertalaca \u2014 dio mozga koji je kod modernih ljudi va\u017ean za motori\u010dke vje\u0161tine i za vi\u0161u kogniciju, uklju\u010duju\u0107i obradu jezika, u\u010denje i rasu\u0111ivanje te dru\u0161tvene sposobnosti), iako je prosje\u010dni volumen mozga dviju prou\u010davanih skupina bio prakti\u010dki identi\u010dan (1473,84 kubi\u010dnih centimetara za ljude naspram 1473,46 za neandertalce). Pojednostavljeno re\u010deno, mentalna sposobnost koja nije bila posve\u0107ena gledanju svijeta ili pokretanju tijela je bila zna\u010dajno manja za neandertalce nego za drevnog <em>H. sapiensa<\/em>. Razlike u na\u010dinu na koji su populacije neandertalaca i <em>H. sapiensa <\/em>prenosile informacije unutar svojih dru\u0161tvenih grupa i prenosile vje\u0161tine va\u017ene za \u017eivotni stil lovaca i sakuplja\u010da mogle su imati veliki utjecaj na uspjeh i prilagodljivost svake populacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Zabilje\u017eena je i razlika u postotcima rasta mozga na temelju kostura neandertalskog dje\u010daka od 8 godina otkrivenog na \u0160panjolskom nalazi\u0161tu <em>El Sidr\u00f3n<\/em> (fotografija). On je dokazao kako su neandertalski mozgovi puno dulje rasli od onih modernog \u010dovjeka. Naime, u trenutku dje\u010dakove smrti, mozak mu je dosegao tek 87% svog punog volumena, dok s druge strane mozak djeteta te dobi modernog \u010dovjeka bi narastao do 95% svog potpunog volumena. Zajedno s drugim sli\u010dnim nalazima dojen\u010dadi i djece u Europi i na Levantu, ovo sugerira da su se neandertalski mozgovi nakon ro\u0111enja razvijali sporije od onih modernih ljudi. To nam ukazuje i na \u010dinjenicu kako su se roditelji vjerojatno jo\u0161 dulje morali brinuti za svoje potomke.<\/p>\n\n\n\n<p>No, najnovije istra\u017eivanje Max Planck instituta za molekularnu stani\u010dnu biologiju i genetiku u Dresdenu, objavljeno u rujnu 2022., dovelo je do revolucionarnog otkri\u0107a. Otkriveno je kako moderni ljudski oblik proteina TKTL1, koji se razlikuje po samo jednoj aminokiselini od neandertalske varijante, pove\u0107ava specifi\u010dnu vrstu mo\u017edanih progenitorskih stanica, zvanih <em>basal radial glia <\/em>u modernom ljudskom mozgu. Upravo te stanice generiraju ve\u0107inu neurona u neokorteksu u razvoju, dijelu mozga koji je neophodan za mnoge kognitivne sposobnosti. Znanstvenici smatraju kako je upravo ta jedna aminokiselinska supstitucija u TKTL1 kod modernih ljudi uzrokom ve\u0107e razine <em>basal radial glila<\/em> stanica te, sukladno, i ve\u0107e proizvodnje neurona u frontalnom re\u017enju neokorteksa u razvoju u odnosu na neandertalce. Ova studija implicira da je proizvodnja neurona u neokorteksu tijekom fetalnog razvoja ve\u0107a kod modernih ljudi nego \u0161to je bila kod neandertalaca, posebno u frontalnom re\u017enju. Primamljivo je naga\u0111ati da je upravo to promoviralo moderne ljudske kognitivne sposobnosti povezane s frontalnim re\u017enjem te je mo\u017eda bilo i tajnom njihovog uspjeha i opstanka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Fotografija: <\/strong>mikroskopska slika bazalnih radijalnih glija stanica prilikom dijeljenja<\/p>\n\n\n\n<p><strong>4. ZAKLJU\u010cAK<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na\u0161a percepcija neandertalaca odra\u017eava kako definiramo \u010dovje\u010danstvo, inteligenciju, mudrost i napredak, isti\u010de na\u0161e predrasude i koncepte &#8216;Istih&#8217; i &#8216;Drugih&#8217;, otkriva na\u0161e pote\u0161ko\u0107e u shva\u0107anju da su druge ljudske vrste nekada koegzistirale i podsje\u0107a nas da jo\u0161 puno toga ne znamo ne znamo o ljudskoj evoluciji. Danas je evolucija jezika plodno podru\u010dje interdisciplinarnoga prou\u010davanja mnogih znanstvenika (os. lingvista, paleoarheologa, psihologa i primatologa), no ne mo\u017ee se re\u0107i da je ikoje temeljno pitanje o evoluciji jezika prona\u0111en kona\u010dan odgovor.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>S obzirom na to da trenutni rezultati istra\u017eivanja podupiru tvrdnju da je neandertalac <em>Kebara<\/em> 2 govorio, postavlja se pitanje je li on bio sposoban za kriti\u010dko mi\u0161ljenje i sintakti\u010dke sposobnosti potrebne za slo\u017eeni jezik? Kona\u010dno rje\u0161enje ovog pitanja nije mogu\u0107e s trenutno dostupnim podacima i analiti\u010dkim alatima. Me\u0111utim, naga\u0111anja o ovom pitanju mogu se razmotriti u svjetlu sve ve\u0107eg broja dokaza koji nastavljaju \u0161iriti poznati repertoar sofisticiranih strategija pre\u017eivljavanja i simbolizma koji su prakticirali neandertalci. \u0160to se ti\u010de genetike, prisutnost gena FOXP2, i kod <em>H. neanderthalensisa<\/em> i kod <em>H. sapiensa<\/em>, ukazuje da je jezik bio fiksiran u obje vrste desecima tisu\u0107a godina. Stru\u010dnjaci su uspjeli identificirati ovaj gen vezan uz jezik u fosilima <em>H. neanderthalensis<\/em> iz \u0161pilje <em>El Sidr\u00f3n<\/em> u \u0160panjolskoj. Stoga ova karakteristika nije specifi\u010dna za modernog \u010dovjeka, kao \u0161to se prethodno mislilo. Dokazi simbolike, umjetnosti, ritualnosti, organiziranog lova te brige za bli\u017enje ukazuju na visok stupanj razvijenosti dru\u0161tva i kognitivne misli.<\/p>\n\n\n\n<p>Mo\u017eda je sada napokon vrijeme da se pomaknemo dalje od fokusa na ono \u0161to \u010dini modernog \u010dovjeka i neandertalca razli\u010ditima. Moderni ljudi mo\u017eda jesu &#8216;zamijenili&#8217; neandertalce, ali postaje sve jasnije da su neandertalci imali sli\u010dne kognitivne i bihevioralne sposobnosti &#8211; bili su, zapravo, jednako &#8216;ljudski&#8217;. Budu\u0107i da je neandertalac posjedovao osobine za koje mislimo da su osigurale na\u0161 uspjeh, trebali bismo mo\u017eda zastati i promisliti oko na\u0161eg mjesta ovdje na Zemlji.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavno pitanje koje nam preostaje jest: <strong>Ako neandertalci nisu tehnolo\u0161ki i kognitivno zaostali za modernim \u010dovjekom, za\u0161to su izumrli?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Anelie \u0160trbenc<\/p>\n\n\n\n<p><strong>5. POPIS LITERATURE<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>ALPER, J. 2003. &#8221;Rethinking Neanderthals&#8221;. <em>Smithsonian MAGAZINE<\/em>, lipanj. <a href=\"https:\/\/www.smithsonianmag.com\/science-nature\/rethinking-neanderthals-83341003\/\">https:\/\/www.smithsonianmag.com\/science-nature\/rethinking-neanderthals-83341003\/<\/a> (pristup 22.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>ARENSBURG, B. et al. 1989. &#8221;A Middle Palaeolithic Human Hyoid Bone&#8221;. <em>Nature<\/em> 338, 758 &#8211; 760.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>BAR YOSEF et. al. 1992. &#8221;The Excavations in Kebara Cave, Mt. Carmel&#8221;. U: <em>Current Anthropology<\/em> , Dec., 1992, Vol. 33, No. 5 (Dec., 1992), pp. 497-550.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>BOE\u00a8, L.J. et. al. 2002. &#8221;The potential Neandertal vowel space was as large as that of modern humans&#8221;. <em>Journal of Phonetics<\/em> (2002) 30, 465\u2013484.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>BRAND, A. 2019. &#8221;On Language and Humanity: In Conversation With Noam Chomsky&#8221;. <em>The Mit Press Reader<\/em>, 12. kolovoz.&nbsp; <a href=\"https:\/\/thereader.mitpress.mit.edu\/noam-chomsky-interview\/\">https:\/\/thereader.mitpress.mit.edu\/noam-chomsky-interview\/<\/a> (pristup 19.5.2023.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>CALLAWAY, E.&nbsp; 2015. &#8221;Neanderthals wore eagle talons as jewellery&#8221;.&nbsp;<em>Nature<\/em>.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>CARBONELL, E. et al. 2018. <em>\u2018\u2019Homo sapiens<\/em>: who are we? Essential traits of our species\u2019\u2019. <em>M\u00e8tode Science Studies Journal<\/em>, vol. 8, pp. 107-113. Universitat de Val\u00e8ncia.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>FISHER, S.E. 2019. &#8221;Human Genetics: The Evolving Story of FOXP2&#8221;. <em>Current Biology<\/em>, Volume 29, 2, 65-67.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>FERGUSON, Melissa Jane. 2019.&nbsp; &#8221;Neandertal Depictions in Pop Culture&#8221;. <em>Melissa Jane Ferguson, <\/em>6. lipanj. <a href=\"https:\/\/melissajaneferguson.com\/2019\/06\/09\/neandertal-depictions-in-pop-culture\/\">https:\/\/melissajaneferguson.com\/2019\/06\/09\/neandertal-depictions-in-pop-culture\/<\/a> (pristup 19.5.2023.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>FRAYER, D. (ed.) 2013. &#8221;Micro-Biomechanics of the Kebara 2 Hyoid and Its Implications for Speech in Neanderthals\u2019\u2019. <em>National Library of Medicine<\/em>, 18. prosinac. <a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3867335\/\">https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC3867335\/<\/a> (pristupljeno 20.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>GLENDINNING, L. 2008. &#8221;Neanderthals: not stupid, just different\u2019\u2019. <em>The Guardian<\/em>, 26. kolovoz. <a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/science\/2008\/aug\/26\/evolution\">https:\/\/www.theguardian.com\/science\/2008\/aug\/26\/evolution<\/a> (pristup 20.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>GOLDFIELD, A. 2019. &#8221;The Neanderthal Brain\u2014Clues About Cognition\u2019\u2019. <em>Sapiens<\/em>, 9. svibanj.&nbsp; <a href=\"https:\/\/www.sapiens.org\/biology\/neanderthal-brain\/\">https:\/\/www.sapiens.org\/biology\/neanderthal-brain\/<\/a> (pristup 24.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>KARAVANI\u0106, I. 1995. &#8221;Za\u010deci simbolike i religijskih obreda u prapovijesnih lovaca i sakuplja\u010da&#8221;. <em>Obnov. \u017eivot <\/em>(50) 1, 25 &#8211; 45.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>KRAUSE, J., Lalueza-Fox, C., Orlando, L., Enard, W., Green, R. E., Burbano, H. A., \u2026 P\u00e4\u00e4bo, S. (2007). The derived&nbsp;<em>FOXP2<\/em>&nbsp;variant of modern humans was shared with neandertals.&nbsp;<em>Current Biology, 17<\/em>(21), 1908\u20131912.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>KUPER, A. i J. 2004. &#8221;In The Social Science Encyclopedia&#8221;, 3rd edition, vol. 2, pp. 556-559. London: Routledge<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>LENTS, N. H. 2015. &#8221;Did Neanderthals Speak?&#8221;. <em>The Human Evolution Blog<\/em>, 9. velja\u010de. <a href=\"https:\/\/thehumanevolutionblog.com\/2015\/02\/09\/did-neanderthals-speak\/\">https:\/\/thehumanevolutionblog.com\/2015\/02\/09\/did-neanderthals-speak\/<\/a> (pristup 21.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>LIEBERMAN, P. 1993. &#8221;On the Kebara KMH 2 Hyoid and Neanderthal Speech&#8221;. <em>Current Anthropology<\/em> , Apr., 1993, Vol. 34, No. 2 (Apr., 1993), 172-175.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>LIEBERMAN, P. i MCCARTHY, R. 2015. &#8221;The Evolution of Speech and Language&#8221;. U: <em>Handbook of Paleoanthropology<\/em>, 1-41.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>MADISON, P. 2020. &#8221;Characterized by Darkness: Reconsidering the Origins of the Brutish Neanderthal&#8221;.&nbsp;<em>J Hist Biol<\/em>&nbsp;53, 493\u2013519.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>MAX PLANCK INSTITUTE OF MOLECULAR CELL BIOLOGY AND GENETICS (MPI-CBG). 2022. &#8221;Key Differences Revealed Between Brains of Modern Humans and Neanderthals\u2019&#8217;. <em>SciTechDaily<\/em>, 9. rujan. <a href=\"https:\/\/scitechdaily.com\/key-differences-revealed-between-brains-of-modern-humans-and-neanderthals\/?utm_content=cmp-true\">https:\/\/scitechdaily.com\/key-differences-revealed-between-brains-of-modern-humans-and-neanderthals\/?utm_content=cmp-true<\/a> (pristup 26.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>MEDPLUS [Internet]. Bethesda (MD): National Library of Medicine (US); [updated 2020 Jun 24]. FOXP2 gene; [updated 2020 Sep 1]; [about 5 p.]. Available from <a href=\"https:\/\/medlineplus.gov\/genetics\/gene\/foxp2\/\">https:\/\/medlineplus.gov\/genetics\/gene\/foxp2\/#:~:text=The%20FOXP2%20gene%20provides%20instructions,known%20as%20a%20forkhead%20domain<\/a> (pristup 25.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>MEYERS EMERY, K. 2011. &#8221;Neanderthal burials&#8221; <em>Bones Don&#8217;t Lie, <\/em>25. travanj. <a href=\"https:\/\/bonesdontlie.wordpress.com\/2011\/04\/25\/neanderthal-burials\/\">https:\/\/bonesdontlie.wordpress.com\/2011\/04\/25\/neanderthal-burials\/<\/a> (pristup 23.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>PIKE, A. i STANDISH, C. 2018. &#8221;It\u2019s Official: Neanderthals Created Art\u2019\u2019. <em>Sapiens<\/em>, 22. svibanj. <a href=\"https:\/\/www.sapiens.org\/archaeology\/neanderthal-art-discovery\/\">https:\/\/www.sapiens.org\/archaeology\/neanderthal-art-discovery\/<\/a>&nbsp; (pristup 22.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>RAZVOJ JEZIKA.&nbsp;<em>Hrvatska enciklopedija, mre\u017eno izdanje.<\/em>&nbsp;Leksikografski zavod Miroslav Krle\u017ea, 2021. Pristupljeno 24. 5. 2023. <a href=\"http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=52069\">http:\/\/www.enciklopedija.hr\/Natuknica.aspx?ID=52069<\/a> .<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>STROMBERG, J. 2013. &#8221;Science Shows Why You\u2019re Smarter Than a Neanderthal\u2019\u2019. <em>Smithsonian MAGAZINE<\/em>, 12. o\u017eujak. <a href=\"https:\/\/www.smithsonianmag.com\/science-nature\/science-shows-why-youre-smarter-than-a-neanderthal-1885827\/\">https:\/\/www.smithsonianmag.com\/science-nature\/science-shows-why-youre-smarter-than-a-neanderthal-1885827\/<\/a> (pristup 26.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>TECUMSEH FITCH, William. 2007. &#8221;The evolution of language: a comparative perspetive&#8221;. U <em>The Oxford handbook of psycholinguistics<\/em>, Gaskell i sur. (Eds.). USA: Oxford University Press, 787-804.<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\">\n<li>UNIVERSITY OF COLORADO AT BOULDER. &#8220;Neanderthals were not inferior to modern humans, study finds.&#8221; <em>ScienceDaily<\/em>. <a href=\"https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2014\/04\/140430133054.htm\">https:\/\/www.sciencedaily.com\/releases\/2014\/04\/140430133054.htm<\/a> (pristup 21.5.)<\/li>\n<\/ul>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">sije\u010danj 2024.<\/h2>\n\n\n\n<p>Dana 26. sije\u010dnja 2024. predstavili smo novi broj Antropolo\u0161kog almanaha u Vije\u0107nici Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.                                     Prolistaj peti broj Antropolo\u0161kog almanaha klikom na gumb:<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color has-text-align-center wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?3d-flip-book=aa5\" style=\"color:#ffffff\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">AA5<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p>Za da\u0161ak promocijske atmosfere pogledaj fotografije u na\u0161oj fotogaleriji!<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-3 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"958\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-958\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"959\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-959\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/01\/Dizajn-bez-naslova-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons alignwide is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" style=\"color:#fafafa\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">prosinac 2023.<\/h2>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group alignwide\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p>Po preporuci prof. dr. sc. Tanje Bukov\u010dan 13. prosinca 2023. zainteresirani studenti s kolegija Medicinska antropologija imali su mogu\u0107nost prisustvovati radionici povjesni\u010dara medicine dr. sc., dr. med. Martina Kuhara na Institutu za povijest umjetnosti. Nakon uvodnog predavanja podijeljeni u tri grupe imali smo priliku analizirati fotografije hrvatskog ortopeda Bo\u017eidara \u0160pi\u0161i\u0107a objavljene u knjizi \u201cKako poma\u017eemo na\u0161im invalidima\u201d koje prikazuju razli\u010dite stadije u rehabilitaciji, transformaciju i ponovno uklju\u010divanje u zajednicu u\u010denjem novih vje\u0161tina ili u\u010denjem ve\u0107 poznatih vje\u0161tina s novonastalim invaliditetom; drugi set fotografija lije\u010dnika Vladimira \u0106epuli\u0107a \u201cStambena bijeda u Zagrebu\u201d prikazuju oboljele od tuberkuloze u njihovoj svakodnevici, njihove intimne prostore i uvjete \u017eivota te posjete lije\u010dnika oboljelima, pri \u010demu lije\u010dnik vi\u0161e ne \u010deka da pacijent do\u0111e njemu nego pronalazi pacijenta u zajednici; tre\u0107i set fotografija medicinske kazuistike iz Lije\u010dni\u010dkog vjesnika prikazuje ekstremne patologije i emocije kod pacijenata, ali ukazuju i na svojevrsnu \u201creklamu\u201d medicinske specijalnosti, gdje se s fotografijama htjelo pokazati da ljudi trebaju oti\u0107i lije\u010dniku jer je on sposoban (evidentno po fotografijama) nositi se s njihovom zdravstvenom slikom.<br>S radionice smo oti\u0161li s novim znanjima o fotografiji op\u0107enito i na\u010dinu na koji ona reprezentira, o prikazivanju ljudskog tijela u fotografiji i s kojom svrhom te kakve eti\u010dke paralele to potencijalno&nbsp;povla\u010di.   <\/p>\n\n\n\n<p>Kristina Kraki\u0107<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery aligncenter has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-4 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"780\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-780\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"781\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-781\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons alignwide is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" style=\"color:#fafafa\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">listopad 2023.<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>Prikaz godi\u0161njeg skupa Hrvatskog etnolo\u0161kog dru\u0161tva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Godi\u0161nji skup Hrvatskog etnolo\u0161kog dru\u0161tva 2023. godine odr\u017eao se u Muzeju Sinjske alke u Sinju od 18. do 20. listopada na temu<em> Etnolozi i kulturni antropolozi u kontaktu \u2013 dosezi javnog djelovanja etnologije i kulturne antropologije<\/em> te smo kolegica Kristina Kraki\u0107 i ja imale \u010dast sudjelovati i prvi put na tako zna\u010dajnom skupu izlo\u017eiti svoj rad napisan na temelju istra\u017eivanja o na\u010dinu \u017eivota osoba starije \u017eivotne dobi u izoliranim podru\u010djima Banije (<em>Kriza, nesta\u0161ica, samo\u0107a\u2026\u2013 etnografija \u017eivota u izoliranim podru\u010djima na primjeru ljudi starije \u017eivotne dobi na Baniji<\/em>). Raspored je izlaganja bio prili\u010dno gust, bilo je dosta izlaga\u010da te su se mnoga izlaganja i produljila zbog zanimljivosti tema i zanimanja publike. Imale smo priliku \u010duti mno\u0161tvo iznimnih ljudi, stru\u010dnjaka u svojemu podru\u010dju, njihova izlaganja o raznim projektima i istra\u017eivanjima u podru\u010dju etnomuzikologije, etnokoreologije, kulturnog pam\u0107enja, primijenjene etnologije i kulturne antropologije i jo\u0161 mnogih drugih disciplina. Od iznimne su va\u017enosti za nas mlade antropologe\/etnologe i kulturne antropologe bila predavanja koja su nam u okviru razli\u010ditih pristupa i konteksta pokazala kako bismo sve mogli povezati teoriju i praksu, izme\u0111u ostaloga i vrlo zanimljivo kao \u0161to je to u\u010dinila Marija Ga\u010di\u0107 sa svojom Platformom za primijenjenu etnologiju. Zanimljivo je i kako nam i svakida\u0161nje pojave na koje gotovo da i ne obra\u0107amo pozornost mogu postati temom istra\u017eivanja te pro\u0161iriti na\u0161e kulturne vidike. Pojedina su nam izlaganja potvrdila mi\u0161ljenje kako je kulturno pam\u0107enje od velike va\u017enosti za stvaranje javnoga mnijenja i oblikovanja popularne kulture. Neka su nam izlaganja pokazala kako istra\u017eivanja mogu pomo\u0107i u o\u010duvanju tradicije nekoga kraja prou\u010davaju\u0107i primjerice narodne plesove, pjesme i specifi\u010dnosti pojedinoga kraja.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim sudjelovanja na skupu mogli smo pro\u0161iriti svoje spoznaje i razgledavanjem postava Muzeja Cetinske krajine, Muzeja Sinjske alke te izlo\u017ebe fotografija Jadrana Lazi\u0107a u Gradskoj galeriji <em>Sikirica<\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo je bilo jedno divno iskustvo i neizmjerno mi je drago \u0161to sam sudjelovala na skupu, \u010dula i nau\u010dila mnogo zanimljivih i korisnih informacija te upoznala mnoge cijenjene ljude. Treba poticati mlade antropologe da provode antropolo\u0161ka istra\u017eivanja i pi\u0161u radove kako bi obogatili svoju struku novim spoznajama, pomaknuli postoje\u0107e granice znanosti. Premda nam nekad djeluje kako je na\u0161 utjecaj neznatan i ne mijenja ni\u0161ta, mo\u017eemo promijeniti puno toga samo da se odlu\u010dimo napraviti prvi korak i iza\u0107i na teren.<\/p>\n\n\n\n<p>Lea Glava\u0161<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-5 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"796\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-796\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-4-2.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"795\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-795\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-5-2.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group is-vertical is-layout-flex wp-container-core-group-is-layout-8cf370e7 wp-block-group-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-group\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p class=\"has-text-align-left\"><strong>Prikaz \u0161kole biolo\u0161ke antropologije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U Knji\u017enici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 24. listopada 2023. odr\u017eana je 47. \u0161kola biolo\u0161ke antropologije <em>Dr. Hubert Maver<\/em> na temu <em>Paleogenomska rekonstrukcija hrvatske povijesti i zdravlja<\/em>. Me\u0111u izlaga\u010dima bio je i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju Svante P\u00e4\u00e4bo.<\/p>\n\n\n\n<p>Kolegici Lei Glava\u0161 i meni bila je \u010dast i zadovoljstvo prisustvovati i ponijeti sa sobom neka nova znanja. Posebno nas se dojmila prva sesija u kojoj su ve\u0107 spomenuti Svante P\u00e4\u00e4bo, Mateja Hajdinjak i Ivor Karavani\u0107 govorili o neandertalskom genomu te va\u017enosti i specifi\u010dnostima Vindije kao lokalitetu va\u017enome ne samo za hrvatski kontekst nego i \u0161ire. Budu\u0107i da smo kao studentice antropologije u pro\u0161lom semestru slu\u0161ale kolegij Uvod u antropolo\u0161ku arheologiju, susrele smo se s tom temom i upoznale s terminologijom i osnovnim kontekstom, bilo nam je zanimljivo \u010duti kako se i gdje to znanje primjenjuje. Osobno sam do\u0161la s predod\u017ebom da ne\u0107u razumjeti o \u010demu se to tu govori te mi je bilo ugodno iznena\u0111enje \u010duti ono \u0161to ve\u0107 znam i onda to dodatno graditi, \u010duti neke zanimljive \u010dinjenice koje su me potaknule na razmi\u0161ljanje i interes za onime \u0161to sam \u010dula.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-left\">Kako sam tek u\u0161la u ove vode, bila mi je privilegija slu\u0161ati stru\u010dnjake u podru\u010dju te se nadam da \u0107e ovaj, a i drugi prikazi doga\u0111anja koje ste tako\u0111er mogli pro\u010ditati, potaknuti studente (a i druge koji mo\u017eda \u010ditaju) da izdvoje malo vremena i odu na skupove na koje su u mogu\u0107nosti oti\u0107i jer je u potpunosti ne\u0161to drugo iza\u0107i s faksa i u\u0107i u taj <em>profesionalniji<\/em> svijet te vidjeti kako se stvari koje u\u010dimo primjenjuju, vidjeti s \u010dime se potencijalno jednog dana mo\u017eemo baviti i pro\u0161iriti vidike. Sa svakog skupa na kojem sam bila ove godine iza\u0161la sam bogatija za neko novo znanje, iskustvo i poznanstvo; pa tako i s ovog.                                                                                                                                                                                                                                                       <\/p>\n\n\n\n<p>Kristina Kraki\u0107<\/p>\n<\/div><\/div>\n<\/div>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"aligncenter size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-797\" style=\"width:322px;height:auto\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-6-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons alignwide is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" style=\"color:#fafafa\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p><strong>Prikaz izlo\u017ebe&nbsp; PLANT FEVER <em>&#8211; Towards a Phyto-centred design<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U utorak 24. 10. 2023. posjetila sam izlo\u017ebu <em>Plant fever<\/em> u Muzeju dekorativne umjetnosti (<em>Kunstgewerbemuseum<\/em>) u Dresdenu. Sam muzej i izlo\u017eba nalaze se u prekrasnoj ljetnoj pala\u010di dvorca Pillnitz okru\u017eenoj istoimenim parkom. Obilje vje\u0161to njegovanih biljaka okru\u017euje prilaz daju\u0107i tihu uvertiru u temu \u010ditave izlo\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n<p>Uslijed sve ve\u0107e i ve\u0107e otu\u0111enosti \u010dovjeka naspram prirode, ovaj projekt nastoji ponuditi argument protiv duboko ukorijenjenog antropocentrizma. To\u010dnije, cilj je izlije\u010diti <em>plant blindness<\/em> \u2013 <em>dijagnozu <\/em>kojom su autori karakterizirali zapadno dvojno shva\u0107anje biljaka kao materijala ili dekoracije. Interdisciplinarnim pristupom te kombinacijom znanosti i umjetnosti autori su se nastojali odmaknuti od sistemati\u010dne eksploatacije biljnog svijeta te pokazati biljke onakvima kakve zaista jesu \u2013 \u017eiva bi\u0107a kojima mo\u017eemo zahvaliti na vlastitom pre\u017eivljavanju i evoluciji. Podijeljena na \u010detiri poglavlja ili dijela, izlo\u017eba nastoji preispitati prava biljaka i postaviti pitanja budu\u0107eg odnosa \u010dovjeka i prirode. Uz globalno zatopljenje, besramno iskori\u0161tavanje i uni\u0161tavanje biljaka mo\u017eemo li promijeniti na\u0161 odnos? Mo\u017ee li <em>fitousmjeren<\/em> dizajn preoblikovati odnos \u010dovjeka i biljaka u onaj saveznika, a ne vlasnika i resursa? Prvi dio izlo\u017ebe <em>Biljke kao resursi<\/em> (<em>Plants as Resources<\/em>), istra\u017euje sve na\u010dine na koje je \u010dovjek ovisan o biljkama. Osim kisika biljke nam daju i hranu, lijekove, odje\u0107u i skloni\u0161te. Mnogi izlo\u017eeni predmeti nastojali su kontrirati konzumerizam u kojem \u017eivimo te stvoriti predmete koji bi pridonijeli ve\u0107oj simbiozi \u010dovjeka i prirode. Tijekom razgovora s ravnateljem muzeja saznala sam i da je cijela izlo\u017eba napravljena uglavnom od drva i gra\u0111evinskog materijala koji \u0107e se nakon zavr\u0161etka izlo\u017ebe donirati gra\u0111evinskim tvrtkama i time ponovno iskoristiti.<\/p>\n\n\n\n<p>Sljede\u0107e poglavlje, nazvano <em>Biljke kao ljubimci<\/em> (<em>Plants as pets<\/em>), isti\u010de dekorativnu ulogu koju biljke imaju u gotovo svakom domu, uredu, prostoru\u2026 Ujedno postavlja i pitanje jesu li biljke puki ukrasi. Prate\u0107i trendove na dru\u0161tvenim mre\u017eama poput Instagrama, ozna\u010denim <em>hashtagovima<\/em> kao <em>#plantmom<\/em> ili <em>#urbanjungle<\/em>, \u010dini se kako su biljke nadi\u0161le jednodimenzionalnu esteti\u010dnu ulogu. Svjesni ove promjene, autori su nastojali stvoriti predmete koji bi slu\u017eili ponovnom ujedinjenju prirode i \u010dovjeka, odnosno koji bi ispunili ljudsku potrebu za isku\u0161enjem <em>drugosti<\/em>. Osobno, u ovom bih poglavlju kao najzanimljivije istaknula glazbu inspiriranu \u017eivotom biljaka i tegle dizajnirane kako bi se prilagodile i&nbsp; imitirale posebnost pojedinih vrsta biljaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Tre\u0107e poglavlje nosi ime <em>Biljke kao saveznici<\/em> (<em>Plants as allies<\/em>) te istra\u017euje na\u010dine na koje bi tehnologija mogla pridonijeti o\u010duvanju biljaka, kao i razvoju istih. Ovo poglavlje donosi viziju uske suradnje ljudi i biljaka u budu\u0107nosti. Premda je ve\u0107inski centrirano ispunjavanju ljudskih potreba, ovo poglavlje istra\u017euje osje\u0107ajnost i inteligenciju biljaka, odnosno ukazuje na sve ve\u0107u biljnu svjesnost. Koriste\u0107i najnoviju tehnologiju, stvoreni su dizajni koji nadilaze uobi\u010dajenu biljnu mehaniku i sposobnosti. U ovome se poglavlju nalazio meni najdojmljiviji eksponat. Radi se o kompjuterskoj animaciji koja je prikazivala potpuno nove biljne vrste na\u010dinjene sinteti\u010dkom biologijom, \u010diji bi cilj bio ostvariti odre\u0111ene zadatke. Ovdje se radilo o hidrofitima, rasponu vodenih biljaka dizajniranih kako bi pomogle drugim vrstama.<\/p>\n\n\n\n<p>Dio izlo\u017ebe <em>Biljke kao strast<\/em> (<em>Plants as passion<\/em>) fokusirao se na samu lokaciju izlo\u017ebe, dvorac i park Pillnitz te na dugu povijest sakupljanja biljaka. Na prijelazu s 18. na 19. stolje\u0107e svjetska znanstvena zajednica postala je zainteresirana za sakupljanje i uzgajanje raznih vrsta biljaka, od obi\u010dnih do onih egzoti\u010dnih. Dva saksonska kralja Frederick Augustus I. i Frederick Augustus II. poznati su po strastvenoj ljubavi prema biljkama.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova izlo\u017eba pru\u017eila je vrlo zanimljiv i op\u0161iran uvid u mogu\u0107i budu\u0107i odnos \u010dovjeka i prirode. Svakako se radi o vrlo neobi\u010dnom konceptu koji nikada do sada nisam vidjela. \u010cak je i sam ravnatelj muzeja komentirao brojne zahtjeve i izazove koje je ova izlo\u017eba stavila pred njega i njegov tim. U prvom redu, ovdje se ne radi o <em>ne\u017eivim<\/em> artefaktima, ve\u0107 \u017eivim organizmima kojima je potrebna njega. Osim samih biljaka gotovo su svi materijali razgradivi te su morali biti dr\u017eani u odre\u0111enim uvjetima, posebice tijekom ljeta. No uz pregr\u0161t inovativnih i redizajniranih pristupa biljkama postavlja se pitanje i funkcionalnosti, kao i cilja istih. Primjerice brojni su predmeti izra\u0111eni uz pomo\u0107 visoko razvijene tehnologije (npr. 3D printanja). Za takve se predmete jedino govori kako su inovativni i kako iskori\u0161tavaju odba\u010deni materijal i sli\u010dno, no nitko ne govori o tro\u0161ku, bio on nov\u010dan ili energetski, za izradu tih istih predmeta. Za gotovo sve eksponate, premda su promovirani kao prirodni, potrebna je visoka tehnologija i, zapravo, mnogo tro\u0161kova. Izlo\u017eba promovira svojevrstan <em>povratak prirodi<\/em>, ali uzmemo li recimo primjer biljke u tegli okru\u017eenoj pove\u0107alima, postajemo li doista bli\u017ei ili smo samo jo\u0161 vi\u0161e strani? \u0160tovi\u0161e, uzmemo li primjer AI biljke s kojom mo\u017eemo razgovarati, postajemo li doista bli\u017ei sa samom prirodom biljke ili je mi antropomorfiziranjem zbli\u017eavamo samima sebi ponovno je odstranjuju\u0107i od njezine uro\u0111ene biti? Pa i same sinteti\u010dki stvorene biljke, koje bi trebale pomagati drugim organizmima, na kraju poma\u017eu nama.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrlo zanimljiva i neobi\u010dna izlo\u017eba svojim se konceptom, a i subjektom istra\u017eivanja definitivno isti\u010de od norme. Osobno mi se vrlo svidjela zbog apstraktne teme, ali i zbog \u010dinjenice da poti\u010de na razmi\u0161ljanje i propitkivanje individualnog, ali i kolektivnog odnosa \u010dovjeka i prirode. Smatram da novim i posebnim pristupom ova izlo\u017eba otvara put novoj tradiciji gdje muzeji vi\u0161e ne\u0107e biti isklju\u010divo stati\u010dni prostori ispunjeni ne\u017eivim artefaktima.<\/p>\n\n\n\n<p>Anelie \u0160trbenc<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-6 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"788\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-788\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"787\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-787\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-1-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons alignwide is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" style=\"color:#fafafa\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<p><strong>Prikaz predavanja <em>Papua Nova Gvineja: ratnici Viso\u010dja i Sepika<\/em>, predava\u010d Krunoslav Br\u010di\u0107-Kosti\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-group\"><div class=\"wp-block-group__inner-container is-layout-constrained wp-block-group-is-layout-constrained\">\n<p>Krunoslav Br\u010di\u0107-Kosti\u0107 geneti\u010dar je s Instituta <em>Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107<\/em>. U Papui Novoj Gvineji bio je u velja\u010di i o\u017eujku 1993., kada je radio u \u0160vicarskoj na Sveu\u010dili\u0161tu u Z\u00fcrichu. Svoja sje\u0107anja na Papuu Novu Gvineju podijelio je na ciklusu predavanja <em>Krajevi svijeta 9<\/em>, koji se odr\u017eao u prostorijama Matice hrvatske u okviru rada Odjela za sociologiju Matice hrvatske.<\/p>\n\n\n\n<p>Papua Nova Gvineja dr\u017eava je s podru\u010dja Oceanije koja se nalazi na istoku otoka Nove Gvineje, kao i susjednim oto\u010djima. Predava\u010d je prvo posjetio Port Moresby, koji je glavni grad Papue Nove Gvineje i nalazi se u provinciji Central. Posebno ga se dojmio taj grad, te je tamo kupio karte za neke kasnije destinacije. S obzirom na to da Port Moresby ipak nije izvan \u201ecivilizacije\u201c, \u201ekulturni \u0161ok\u201c do\u017eivio je poslije. Putuju\u0107i po toj dr\u017eavi, Krunoslav Br\u010di\u0107-Kosti\u0107 posjetio je vi\u0161e lokacija.<\/p>\n\n\n\n<p>U Tariju (tada je grad bio u sklopu provincije Southern Highlands) na Viso\u010djima predava\u010d je prvi put vidio ratnike koji su bili naoru\u017eani lukovima i strijelama. Ipak ratnici nisu pobjegli od suvremenosti i \u201enovih\u201c tehnologija. Neki od njih imali su sat te ki\u0161obran koji ih je \u0161titio od sunca. Ina\u010de, u okolici Tarija \u017eivi pleme Huli, a u okolici Mendija (danas glavnoga grada provincije Southern Highlands) \u017eivi pleme Duna. Osim toga predava\u010d je motornim kanuom krstario na rijeci Sepik te je na kraju putovanja posjetio provinciju East Sepik.<\/p>\n\n\n\n<p>Oko rijeke Sepik predava\u010d se susreo s razli\u010ditim plemenima, ali ona na tom podru\u010dju nisu mnogobrojna te \u017eive u pojedina\u010dnim selima. Svoj susret s plemenom Huli u Tariju i okolici predava\u010d nikada ne\u0107e zaboraviti. Upoznao je Hulije koji \u017eive na farmama te je sudjelovao i u njihovu festivalu, tzv. Sing-Sing-u. Ta se zabava, koju krase lokalni tradicionalni plesovi, mo\u017ee odr\u017eati povodom bilo \u010dega, npr. vjen\u010danja ili druge proslave, ali se u ovom slu\u010daju odr\u017eala zbog \u010dlana plemena Huli koji se zaredio u Katoli\u010dku crkvu. U Kupariju (nedaleko od Tarija), u kojem se zabava odr\u017eala, nalazi se drvena katoli\u010dka crkva, gdje misiju vode ameri\u010dki sve\u0107enici. Osim \u0161to su ga ugostili na festivalu, neki od Hulija predava\u010du su bili vodi\u010di, pa su mu, me\u0111u ostalim, ispri\u010dali i da me\u0111u nekim klanovima postoji obi\u010daj kanibalizma (mogu\u0107e da je samo ritualni), ali da ti klanovi \u017eive daleko u planinama jer \u017eele ostati izolirani. Tako\u0111er predava\u010du su objasnili da je me\u0111u ljudima vrlo ra\u0161irena krvna osveta. Dakle ako tko o\u0161teti (ubojstvom, silovanjem, ozljedom itd.) pripadnika drugog klana, onda taj drugi klan mo\u017ee tra\u017eiti od\u0161tetu, koja je obi\u010dno pla\u0107anje vrlo visokog iznosa, koji kriv\u010dev klan rijetko \u017eeli platiti. Dok se slu\u010daj me\u0111u klanovima ne rije\u0161i, \u010dlanovi o\u0161te\u0107enog klana vjerojatno \u0107e poku\u0161ati ubiti onoga tko je po\u010dinio zlo\u010din, ali \u017ertvom mo\u017ee postati i bilo tko iz kriv\u010deva klana ako se krivca ne mo\u017ee ubiti. U ve\u0107ini slu\u010dajeva rje\u0161enje je kompromisno, tako da se dogovori pla\u0107anje nekoga manjeg iznosa.<\/p>\n\n\n\n<p>Predava\u010d Krunoslav Br\u010di\u0107-Kosti\u0107 stekao je pozitivan dojam o Papuancima koje je upoznao. Rekao je da su ga kao stranca prihvatili i da nisu ograni\u010deni razmi\u0161ljanjem o novcu (treba naglasiti da i tamo, naravno, ima bogatih ljudi) te da djeluju kao sretni ljudi koji se vesele \u201emalim stvarima\u201c. Posjetiti Papuu Novu Gvineju zanimljivo je iskustvo te tu dr\u017eavu posebno oboga\u0107uju obi\u010daji, tj. kultura razli\u010ditih plemena koja i dalje ostaje sa\u010duvana.<\/p>\n\n\n\n<p>Bruno \u0160agi<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n<hr class=\"wp-block-separator has-alpha-channel-opacity\"\/>\n\n\n\n<p><strong>Prikaz WWNA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Od 27. do 30. listopada ove godine nekolicina studenata s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju imala je privilegiju sudjelovati na <em>WWNA<\/em><em>&#8211;<\/em>u<em>, <\/em>me\u0111unarodnoj antropolo\u0161koj konferenciji u sredi\u0161tu koje su ove godine bila istra\u017eivanja razli\u010ditih oblika izolacije, \u0161to nam je pru\u017eilo poticajnu i <em>oboga\u0107uju\u0107u<\/em> platformu za u\u010denje i intelektualnu razmjenu. Koncept izolacije, koji je sam po sebi izuzetno vi\u0161eslojan i kompleksan, sveobuhvatno je rastuma\u010den raznovrsnim izlaganjima i raspravama koje su se odvile na konferenciji. Raznolikost obra\u0111enih tema, od kulturnih i povijesnih dimenzija izolacije do njezinih suvremenih dru\u0161tvenih implikacija, vrlo je \u017eivopisno iskazala interdisciplinarnu prirodu antropologije i njezinu relevantnost u poku\u0161avanju odgovaranja na slo\u017eena dru\u0161tvena pitanja. Interaktivne radionice i dodatni sadr\u017eaju poticali su osje\u0107aj zajedni\u0161tva me\u0111u sudionicima s kojima sam osobno sudjelovao u vrlo, za mene, zna\u010dajnim diskusijama. Samim time mogu re\u0107i da je umre\u017eavanje na konferenciji pru\u017eilo izuzetnu platformu za razmjenu ideja i stvaranja vrijednih veza. Sveukupno gledano, konferencija nam je ponudila vrlo lijepu kombinaciju akademske ozbiljnosti i ugodne atmosfere. Konferenciju sam napustio s velikom koli\u010dinom novih znanja i perspektiva koje \u0107e nedvojbeno imati utjecaj na moj budu\u0107i rad u antropologiji.<\/p>\n\n\n\n<p>Andrej Galjar<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-7 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex\">\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"792\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-792\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-3-1.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"1024\" data-id=\"791\" src=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2-1024x1024.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-791\" srcset=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2-1024x1024.png 1024w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2-300x300.png 300w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2-150x150.png 150w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2-768x768.png 768w, https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/12\/Dizajn-bez-naslova-2-2.png 1080w\" sizes=\"auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-buttons is-content-justification-center is-layout-flex wp-container-core-buttons-is-layout-16018d1d wp-block-buttons-is-layout-flex\">\n<div class=\"wp-block-button\"><a class=\"wp-block-button__link has-text-color has-link-color wp-element-button\" href=\"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/?page_id=353\" style=\"color:#fafafa\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FOTOGALERIJA<\/a><\/div>\n<\/div>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading has-text-align-center\">2022.<\/h2>\n\n\n\n<p><strong>Prikaz knjige <\/strong><em style=\"font-weight: bold;\">Gdje \u017eivi tvornica? Etnografija postindustrijskog grada<\/em><span><b>,<\/b><\/span><span><b> autorica <\/b><\/span><b>Sanje Potkonjak i Tee \u0160koki\u0107<\/b><\/p>\n\n\n\n<p>Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2022, 307 str.<\/p>\n\n\n\n<p>Knjiga <em>Gdje \u017eivi tvornica? Etnografija postindustrijskog grada<\/em> proiza\u0161la je iz znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog projekta <em>Transformacija rada u posttranzicijskoj Hrvatskoj <\/em>koji je trajao od 2017. do 2021. godine, ali je istra\u017eiva\u010dki, terenski rad u Sisku autoricama bio znatno du\u017ei, \u0161to se vidi po njihovoj upu\u0107enosti u dru\u0161tvene probleme Siska. Knjiga je sastavljena od osam tematskih poglavlja s potpoglavljima u kojima se prikazuje vremenska i prostorna prisutnost diskursa industrije i \u017deljezare, glavnog ekonomskog i kulturnog pogona, u svojoj punini od osobnih iskustava, umjetni\u010dkih izri\u010daja, institucionalne intervencije i ustanova do slu\u010dajnog aktivizma pojedinaca. Intervjuiranjem razli\u010ditih aktera koji su na druga\u010dije na\u010dine povezani sa Siskom dobiva se uvid u reperkusije politi\u010dke tranzicije koja je utjecala na dru\u0161tvenu i ekonomsku sferu zajednice. U samom uvodu antropologinje \u0160koki\u0107 i Potkonjak zorno prikazuju dvojnu ulogu koju ne mo\u017ee izbje\u0107i nijedan antropolog na terenu, a to je uloga znanstvenika i kaziva\u010da, odnosno prijatelja\/bliske osobe koja se iznova ustanovljuje svakim susretom i \u010dini svojevrsnu barijeru u istra\u017eivanju. Osim njihove profesionalne i privatne povezanosti s gradom istra\u017eivanju Siska doprinijela je etnografija hodanja i vo\u017enje gradom kojom su nastojale dublje upoznati i <em>upiti<\/em> grad.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova monografija Siska postindustrijska je etnografija <em>preostalih<\/em>, onih koji nakon svega ipak nisu odustali od Siska i koji ga, svatko na svoj na\u010din, poku\u0161avaju izdi\u0107i iz letargije i dati mu smisao, identitet, svrhu, a ujedno i samima sebi. Sisak je postindustrijski, prema mnogima posrnuli grad \u010diji stanovnici jo\u0161 uvijek pitoreskno pamte <em>zlatno doba <\/em>grada. Me\u0111utim autorice istra\u017eivanju dinamike grada, transformacije rada i grada, sljubljenosti grada i rada te identiteta grada i gra\u0111ana pristupaju holisti\u010dki, sveobuhvatno, pri \u010demu su imale puno uspjeha. U ovoj je knjizi jasno do\u010darana praznina koju je za sobom ostavio raspad industrije, nekada\u0161nji prosperitetni kraj sada je shva\u0107en kroz prizmu krajolika gubitka, otpadnog prostora, prostora u kojemu je pogodno samo gospodarenje kemijskim otpadom. \u017deljezara Sisak bila je i jo\u0161 uvijek je identitet grada Siska koji je zajedno s drugim tvornicama <em>hrani<\/em><em>o<\/em> grad u figurativnom i doslovnom zna\u010denju pru\u017eaju\u0107i mu financijsku sigurnost i op\u0107e zadovoljstvo. Propast <em>majke<\/em> \u017deljezare o\u010digledna je i u propadanju industrijskog radni\u010dkog naselja Caprag. Drasti\u010dna promjena iz jednog politi\u010dkog i ideolo\u0161kog sustava u drugi, socijalisti\u010dkog u kapitalisti\u010dki, za radnike \u017deljezare ozna\u010dila je \u017eivot u kojemu se ne uspijevaju prilagoditi kapitalizmu i nad\u017eivjeti velebnu pro\u0161lost. Prilikom prikazivanja tog procesa, postsocijalisti\u010dkog i postindustrijskog vremena, Potkonjak i \u0160koki\u0107 vi\u010dno su izbjegle viktimizaciju radnika koriste\u0107i koncept vi\u0161estrukih temporalnosti pomo\u0107u kojega su obuhvatile kazivanja i realnosti svojih sugovornika u njihovoj divergentnosti, u njihovoj dvostrukoj slici (Potkonjak i \u0160koki\u0107 2022: 81-93).<\/p>\n\n\n\n<p>Autorice su iscrtale niz pote\u0161ko\u0107a i problema s kojima se susre\u0107u sada\u0161nji stanovnici Siska. Nestanak simbola grada ostavio je za sobom nesigurnost gra\u0111ana u budu\u0107nost, nezaposlenost, emigraciju, ogor\u010denost i nemo\u0107. Lokalni umjetnici politi\u010dkim, aktivisti\u010dkim i umjetni\u010dkim intervencijama na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161avaju <em>izvu\u0107i <\/em>Sisak iz zaborava te sprije\u010diti njegovo daljnje uru\u0161avanje. Pri tome bilje\u017ee pro\u0161lo i sada\u0161nje stanje grada i gra\u0111ana, ali na posve druga\u010dije na\u010dine. Estetizacija i slavljenje industrijske pro\u0161losti koja nije bila tako slavna (povijest zaga\u0111enja i klasne nejednakosti) ogleda se, osim u kazivanjima biv\u0161ih radnika tvornice, u muzealiziranom krajoliku industrijske ba\u0161tine u kojemu se nerijetko o\u010dituje profesionalno nekriti\u010dko sagledavanje pro\u0161losti. Unato\u010d tome \u0161to je institucionalna aktivnost (rad kustosa, konzervatora, povjesni\u010dara) iznimno va\u017ena, dubinska analiza neformalnog, aktivisti\u010dkog i nekomercijalnog pogleda na industrijsku ba\u0161tinu pru\u017ea novi, <em>svje\u017ei<\/em> pogled na Sisak. Razvidno je da tvornica \u017eivi u ruinama, u ljudima i njihovim sje\u0107anjima, time daju\u0107i umjetni\u010dki poticaj za konceptualiziranje tranzicijskih ruina u umjetni\u010dke svrhe.<\/p>\n\n\n\n<p>Premda je naglasak knjige bio na klonulosti stanovni\u0161tva, nekolicina nije odustala od gra\u0111enja budu\u0107nosti u Sisku i upravo kada se \u010dinilo da je napredak mogu\u0107, dogodila se prirodna katastrofa \u2013 banijski potres. No autorice svoj rad rezoniraju konstatacijom da bi potres mogao biti vi\u0111en kao novi po\u010detak, vidljivo je uvjerenje da usprkos svemu Sisak i Si\u0161\u010dani mogu odolijevati prirodnim i politi\u010dkim izazovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Ivana Budimir<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>velja\u010da 2026. Prikaz predavanja Putovi svile: drevna afroeuroazijska komunikacijaEtnografski muzej, Zagreb, 19. velja\u010de Na dan kad se obilje\u017eava Svjetski dan antropologije u zagreba\u010dkom je Etnografskom muzeju odr\u017eao predavanje dr. sc. Goran \u0110ur\u0111evi\u0107, arheolog, antropolog i povjesni\u010dar obrazovan u Hrvatskoj, Kini, SAD-u i Indiji. Doktorirao je komparativnu arheologiju u Pekingu, a njegovi istra\u017eiva\u010dki interesi usmjereni su [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-338","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/338","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=338"}],"version-history":[{"count":53,"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/338\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1600,"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/338\/revisions\/1600"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ksaprometheus.ffzg.unizg.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=338"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}